Prijedor je grad čije su rane i danas duboke, a brojni sudski procesi i presude međunarodnih i domaćih sudova potvrdili su razmjere zločina počinjenih nad nesrpskim stanovništvom tokom rata u Bosni i Hercegovini. Nauka o genocidu zločine u Prijedoru određuje kao usporeni genocid, dok su bijele trake postale simbol progona, diskriminacije i sistematskog uništavanja jednog naroda.
Prva presuda za genocid u BiH i Evropi
Jedna od prvih presuda koja se odnosi na genocid u Bosni i Hercegovini donesena je upravo za zločine počinjene na području Prijedora. Vijeće za maloljetnike Višeg suda u Sarajevu donijelo je presudu protiv Dragana Opačića, pripadnika Prve motorizirane gardijske brigade tzv. vojske Republike Srpske, a ona je pravosnažna postala 2. jula 1995. godine.
Opačić je osuđen zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i genocida, nakon što je utvrđeno da je u Kozarcu i logoru Trnopolje učestvovao u ubistvima i silovanjima nesrpskog stanovništva. Presudom je potvrđeno da je počinio 23 ubistva strijeljanjem, dva ubistva klanjem i deset silovanja.
Bijele trake kao sudski utvrđena činjenica
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u više pravosnažnih presuda utvrdio je da su nesrpski stanovnici Prijedora bili prisiljeni isticati bijele plahte na kućama i nositi bijele trake oko ruke.
U presudi bivšem ministru unutrašnjih poslova Republike Srpske Mići Stanišiću i nekadašnjem načelniku Centra službi bezbjednosti u Banjoj Luci Stojanu Župljaninu navodi se da su Muslimani i Hrvati morali izvjesiti bijele zastave na prozorima i nositi bijele trake na rukama.
Naredba o bijelim trakama spominje se i u presudama za zločine počinjene u prijedorskim logorima Omarska i Trnopolje. Haški tribunal je utvrdio da je tokom rata u Prijedoru ubijeno više hiljada ljudi, dok je kroz logore prošlo više od 30.000 Bošnjaka i Hrvata.
Međunarodno priznanje zločina u Prijedoru
Predstavnički dom američke savezne države Missouri još je 2013. godine usvojio rezoluciju kojom se zločini počinjeni u Prijedoru, zajedno sa genocidom u Srebrenici, zvanično priznaju kao genocid.
Za zločine u Prijedoru osuđeni su brojni politički i vojni zvaničnici bosanskih Srba, među kojima su Biljana Plavšić, Momčilo Krajišnik i Milomir Stakić. Pred Sudom BiH donesene su i presude za zločine u Omarskoj, Trnopolju, na Korićanskim stijenama i u Kozarcu.
Istovremeno, aktivisti koji godinama traže izgradnju spomenika ubijenoj djeci Prijedora suočavali su se s negiranjem i pokušajima zabrane obilježavanja Dana bijelih traka.
Poruka iz Kanade
Iz Kanade poručuju da s ponosom nose bijele trake kako bi pokazali da žrtve nisu same i da se njihov glas čuje u kanadskoj javnosti, institucijama i Parlamentu Kanade.
Prijedorske bijele trake danas su prepoznate kao simbol zločina i stradanja, a politička, akademska i šira javnost u Kanadi sve više se upoznaje sa onim što se dogodilo u Prijedoru.
“Danas više nikome u Kanadi ne morate objašnjavati šta je počinjeno u Prijedoru. To sada sa uspjehom rade naša djeca”, poručeno je iz kanadske zajednice.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.