Tokom posljednjih nekoliko sedmica, Rusija je uputila niz sve ratobornijih izjava protiv baltičkih država, zaprijetivši bombardovanjem centara za donošenje odluka u Latviji, dok su se u Litvaniji oglasile zračne uzbune nakon približavanja sumnjivih ruskih dronova iz Bjelorusije. Rusko ministarstvo odbrane također je objavilo adrese kompanija u osam evropskih zemalja koje navodno sarađuju s Ukrajinom, upozoravajući na „nepredvidive posljedice” ako se vojna pomoć Kijevu ne zaustavi.
Strah od ruske eskalacije i hibridnih prijetnji
Iako strahovi od širenja sukoba nisu novi, nedavni događaji učinili su ih znatno prisutnijima. Evropski zvaničnici upozoravaju da bi Rusija mogla testirati jedinstvo NATO saveza napadom na neku od baltičkih država, švedske i danske otoke u Baltičkom moru ili teritoriju na Arktiku.
Povećan operativni rizik: Švedski ministar odbrane Pål Jonson ističe da je ruska strana sklonija preuzimanju većih rizika u hibridnim operacijama koje uključuju i kinetičke elemente, zbog čega je fokus na jačanju odbrane.
Faktor političke nestabilnosti: Najave o smanjenju američkih snaga u Evropi potkopale su sistem odvraćanja. Dodatno, naftni šok uzrokovan ratom u Iranu stvara političke nemire u Evropi i jača krajnje desne stranke koje traže prekid pomoći Ukrajini.
Ugrožavanje sigurnosne arhitekture: Francuski ministar za evropske poslove Benjamin Haddad upozorava da Rusija cilja na uništenje cjelokupne evropske sigurnosne strukture, što zahtijeva hitno ponovno naoružavanje Evrope.
Pat-pozicija i neumoljiva matematika rata iscrpljivanjem
Iako trenutno nema naznaka da Rusija premješta trupe za napad izvan Ukrajine, vojni zvaničnici navode da se Putin suočava s teškim izborom. Prema procjenama zapadnih obavještajnih službi, ruske snage gube gotovo 35.000 vojnika mjesečno, što je više od broja novih regruta. Nastavak rata ovim tempom uskoro će postati neodrživ bez nove prisilne mobilizacije.
„Ako pokrenete mobilizaciju samo za ovaj rat, šaljete signal da u njemu zapravo ne pobjeđujete. Tako dolaze do tačke u kojoj moraju eskalirati kako bi opravdali mobilizaciju. A to je vrlo opasna tačka”, izjavila je Kaja Kallas, visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost, prenosi index.hr.
Trenutna pat-pozicija na ratištu rezultat je napretka obje strane u ratovanju bespilotnim letjelicama, što je liniju fronta pretvorilo u deset kilometara široku „zonu smrti”. Ukrajinska prednost u dalekometnim dronovima omogućava udare preko 150 kilometara duboko u rusku pozadinu, ozbiljno narušavajući logistiku Kremlja.
Unatoč lažnim izvještajima ruskih generala o napredovanju kod Kupjanska i Limana, Putinovi strateški ciljevi – dominacija nad Ukrajinom i prekrajanje ravnoteže snaga u Evropi – ostaju nepromijenjeni. Evropska unija se u službenom narativu Moskve sada prikazuje kao glavni neprijatelj. Michael McGrath, komesar EU za pravosuđe, ističe da je konačni cilj Rusije uništenje ujedinjenog demokratskog bloka na njenom pragu.
Dodatan razlog za zabrinutost predstavljaju nedavne ratne simulacije u kojima su timovi s dronovima brzo porazili znatno veće NATO jedinice. Budući da ruske trupe imaju slično iskustvo s bespilotnim letjelicama, evropske vojske bi se mogle naći u teškoj poziciji ako SAD ne bi brzo pritekao u pomoć.
Unutrašnji rizici za Kremlj
Pokretanje nove mobilizacije nosi ogromne unutrašnje rizike za Putina. Šef estonske obavještajne službe Kaupo Rosin navodi da se problemi unutar Rusije gomilaju – od ekonomskih pritisaka uzrokovanih dubinskim ukrajinskim udarima do finansijske situacije.
Prethodni talas mobilizacije u jesen 2022. izazvao je masovni odljev mozgova i pad Putinove popularnosti. Ipak, zapadni analitičari upozoravaju da se, unatoč vojnoj nelogičnosti dodavanja novog snažnog protivnika, mora računati s mogućnošću da se Putin ponovo ponaša iracionalno i eskalacijski.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.