Politika

Stojanović poručio: Dodik glumi žrtvu, koristi izolovani incident u Sarajevu za raspirivanje nacionalne histerije

Igor Stojanović, potpredsjednik Federacije BiH uputio je poruku Miloradu Dodiku, predsjedniku SNSD-a.

FOTO: BOSNAINFO
FOTO: BOSNAINFO
Arhiva

U nastavku njegovu poruku prenosimo u cijelosti:

“Milorad Dodik je posljednja osoba koja ima pravo moralisati o mržnji, jer upravo on predstavlja glavnog generatora toksične atmosfere u Bosni i Hercegovini. Dok glumi žrtvu i bez ikakvih dokaza koristi izolovani incident u Sarajevu za raspirivanje nacionalne histerije i u stilu Krajišnika sa kraja rata poziva Srbe da napuste Sarajevo, Dodik očajnički pokušava skrenuti pažnju sa činjenice da je njegova dvodecenijska politika sijanja straha i blokada doživjela krah.

​Taj krah je ozvaničen pravosnažnom presudom Suda BiH, oduzimanjem mandata od strane CIK-a i šestogodišnjom zabranom obavljanja javnih funkcija i kandidovanja na izborima. Čovjek čija se politička ostavština svela na ustavnu izolaciju, koji je na najprizemniji način vrijeđao vjerska osjećanja građana nazivajući ezane s džamija „arlaukanjem“, i koji je u entitetu RS sistemski uskraćivao prava Bošnjacima i Hrvatima, sada kroz jeftini populizam pokušava preživjeti vlastiti politički kraj.

​Umjesto što poziva na zatvaranje radnji i crta mete, treba svi da znamo da je međusobno poštovanje jedini istinski temelj Bosne i Hercegovine i osnovno pitanje ljudskog i civilizacijskog odgoja. Danas je Dodika kasno učiti. Da je njegova politika, umjesto na konfliktima koji su ga na kraju i odveli u političku penziju, bila građena na kućnom vaspitanju, uvažavanju drugog i drugačijeg te poštovanju države, ovakvih tenzija i incidenata nigdje ne bi ni bilo.

​Na kraju, kada već povlači istorijske paralele, treba ga podsjetiti na očigledne činjenice: za razliku od Banje Luke, u kojoj su tokom rata sistemski minirane i do temelja srušene džamije i katoličke crkve iako tamo nije bilo ratnih dejstava, u Sarajevu pod višegodišnjom opsadom nije srušena nijedna pravoslavna crkva. To je razlika između politike rušenja i civilizacijskog odnosa i poštovanja prema religiji i tradiciji.”