Sjednica je održana u okolnostima pojačanih međunarodnih tenzija i složenih sigurnosnih izazova uzrokovanih ratom Ruske Federacije protiv Ukrajine te rastućim geopolitičkim napetostima koje utiču na regionalnu i međunarodnu sigurnost. Tokom sastanka, ministri vanjskih poslova država članica razmijenili su mišljenja o agresiji protiv Ukrajine i njenim posljedicama, uspostavljanju Specijalnog suda za zločin agresije protiv Ukrajine, djelovanju Vijeća Evrope u oblasti migracija, Novom demokratskom paktu za Evropu, kao i o strategiji vanjskog djelovanja Vijeća Evrope.
U svom obraćanju, ministar Konaković je istakao da Vijeće Evrope predstavlja jednu od ključnih evropskih institucija zasnovanih na principima mira, demokratije, vladavine prava i zaštite ljudskih prava. Naglasio je važnost očuvanja standarda jednakosti, zaštite ljudskog dostojanstva i poštovanja međunarodnog prava. Pozdravio je reformske procese unutar Vijeća Evrope, uključujući aktivnosti generalnog sekretara Berseta i predstavljanje Novog demokratskog pakta za Evropu, ocijenivši ih značajnim korakom ka jačanju demokratskih institucija i otpornosti evropskih društava. Također je istakao važnost jačanja strategije vanjskog djelovanja Vijeća Evrope kroz unapređenje partnerstava i međunarodne saradnje, kao i značaj Zajedničke deklaracije usvojene tokom sjednice.
Iz perspektive Bosne i Hercegovine kao zemlje kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, ministar je naglasio važnost bliske saradnje između Vijeća Evrope i Evropske unije, posebno ističući značaj Akcionog plana Vijeća Evrope za Bosnu i Hercegovinu, koji pruža stručnu i savjetodavnu podršku reformskim procesima i evropskom putu zemlje.
U nastavku obraćanja, ministar Konaković se posebno osvrnuo na unutrašnju političku situaciju u Bosni i Hercegovini, naglasivši da zemlja prolazi kroz novu krizu i da su u toku razgovori o imenovanju novog visokog predstavnika. Upozorio je na prijedloge da novi visoki predstavnik treba imati blisku komunikaciju s Ruskom Federacijom. Istakao je da Bosna i Hercegovina ostaje opredijeljena dijalogu, kompromisu i dogovoru, ali da ideje koje se predstavljaju kao „smirivanje Rusije“ kroz imenovanje novog visokog predstavnika ne predstavljaju kompromis, već, kako je naveo, neprihvatljiv ustupak koji bi imao negativne posljedice po Bosnu i Hercegovinu, Ukrajinu, koju je Rusija brutalno napala, te Moldaviju i druge zemlje koje se suočavaju sa zlonamjernim ruskim uticajem.
„Pozivam vas sve da se ujedinite i pokažete da nema nagrada za agresore, niti dogovora s njima pod njihovim vlastitim uslovima. Možda smo mala zemlja, ali smo ponosna. Spremni smo na kompromise, ali nikada na one koji su štetni za našu zemlju. Ni pod kojim okolnostima i ni pod kakvim pritiskom. Ako je cilj naših prijatelja deeskalacija i stabilizacija, moram upozoriti da bi nas takav izbor doveo u nestabilnost i novu, mnogo veću eskalaciju“, poručio je ministar Konaković.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.