Kultura

(VIDEO, FOTO) Dom u koferu, a tradicija u srcu: Projekat Mladena Bundala predstavlja BiH na Bijenalu u Veneciji

Kada zakoračite u istorijsko jezgro Venecije i potražite ulaz sa brojem 3198, dočekaće vas autentičan portal od masivnog drveta i kamena, koji vas uvodi u duboko ličnu i dirljivu priču o savremenim migracijama i identitetu.

FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ

Projekat „Domus Diasporica“ interdisciplinarnog umjetnika Mladena Bundala predstavlja Bosnu i Hercegovinu na 61. Međunarodnoj izložbi umjetnosti La Biennale di Venezia, koja je za posjetioce otvorena od 9. maja do 22. novembra 2026. godine u istorijskom prostoru „Palazzo Malipiero“.

FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ

​Centralna tema ovogodišnjeg Bijenala, koju je osmislila prerano preminula kustoskinja Koyo Kouoh, nosi naziv „U molskom ključu“ („In Minor Keys“) i istražuje intimne, višeslojne pristupe savremenim društvenim fenomenima. Bundalo se u ovaj koncept savršeno uklapa kroz duboko lično istraživanje fenomena doma, migracija i naših ljudi rasutih širom svijeta.

​Od neolita do savremenih migracija

​Postavka nas simbolično vraća na same početke, povezujući savremeni trenutak dijaspore sa našim najdubljim kulturnim i istorijskim korijenima.

FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ

​Kroz video-instalacije i film, autor se vraća na praistorijska ognjišta i sam početak građenja skloništa, ukazujući na to da je ljudska potreba za kretanjem i potragom za boljim životom duboko ukorijenjena u našem nasljeđu.

​Posebno emotivan segment posvećen je baki Mladena Bundala i drugim ženama. Na projekcijama i slikama vidimo tradicionalni običaj prosipanja vode za sreću kada neko kreće na put, što simbolizuje želju za zaštitom onih koji odlaze i vjeru u novi početak.

FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ

​Dom koji je rasut po svijetu

​Ulazni prostor i dokumentarni segment direktno nas suočavaju sa realnošću života u dijaspori, gdje se isprepliću administracija, sjećanja i svakodnevni život: ​izloženi pasoši i izbjegličke kartice svjedoče o putovanjima, prekretnicama i birokratskim izazovima. Ovi administrativni predmeti postaju snažni emotivni artefakti koji pričaju priče o napuštanju i ponovnom građenju života.

FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ

​Postavka mapira živote ljudi različitih nacionalnosti i porijekla čiji su životi rasuti širom planete i isprepleteni kroz iskustvo dijaspore – od onih koji su u potrazi za novim domom ponijeli samo uspomene, do onih koji su uspjeli da stvore novu svakodnevicu u Torontu, Briselu ili Tokiju.

​Milica – Brisel

​Ana – London

​Jasmina – Cirih

​Maria – Toronto

​Chen – Tokio

​Ahmed – Njujork

​Mladen – Havaji (Honolulu)

​Toplina doma i rituali okupljanja

​U centralnom dijelu postavke, Bundalo nas uvodi u intimu i detalje svakodnevnog života koji povezuju ljude i mjesta:

FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ

Na stolu se nalaze džezva i šoljice za kafu, kao univerzalni simboli gostoprimstva i topline koji nas uvijek vraćaju domu koji su mnogi fizički izgubili, ali ga nose u srcu.

​U filmu i video-instalacijama posebnu pažnju privlače kadrovi napuštenih i nedovršenih kuća u našem zavičaju:

FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ

​Nekretnine na prodaju. Na balkonima i fasadama jasno se vide veliki natpisi o prodaji kuća i nekretnina.

​Njegove svjetlosne projekcije oživljavaju uspomene. Nedovršeni domovi i prazni balkoni prikazuju tugu i nostalgiju za zavičajem koji ostaje iza nas, dok se život gradi negdje drugo, čineći prostor emotivno i vizuelno vrlo dirljivim.

FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ

​Na zavjesama u prostoru ispisane su lične poruke i razmišljanja o tome čemu zapravo služi kuhinja u našim domovima. Ona nije samo prostor za pripremu hrane, već centralno mjesto okupljanja, razgovora i topline – onaj dio doma za kojim naši ljudi najviše čeznu.

Tradicionalni ćilimi, prekriveni savremenim podnim oblogama, vizuelno oslikavaju proces prilagođavanja novom okruženju, gdje se sjećanje na prošlost čuva ispod novih slojeva.

FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ

Najveći adut – tradicija kao sidro

​Kao završna misao ove postavke nameće se jasan zaključak: iako migracije nosimo u samoj svojoj DNK i premda nas život može odvesti na najudaljenije tačke svijeta, tradicija, kulturni kod i toplina našeg porijekla ostaju naš najveći adut. Upravo to nasljeđe predstavlja sidro koje nas povezuje i daje nam snagu da dom nosimo sa sobom, ma gdje bili.​

FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ

Kontinuitet na svjetskoj sceni

​Organizator i nosilac ovogodišnjeg nastupa je Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske (MSU RS), koji ovim projektom nastavlja tradiciju predstavljanja naše umjetničke scene na najprestižnijoj svjetskoj smotri. Komesar paviljona je dr Sarita Vujković, dok kustosku koncepciju potpisuje Isidora Živković. Projekat se realizuje uz institucionalnu podršku Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske i Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine.