Politika

EKSKLUZIVNO Ambasador Irana u BiH za Bosnainfo: "Kad god su pregovori blizu sporazuma, Izrael određuje zadaću Americi..."

Zemlja koja se s pravom smatra kolijevkom jedne od najstarijih civilizacija, jedna od 20 najvećih država svijeta, s populacijom od 92 miliona stanovnika - Islamska Republika Iran, od 28. februara nalazi se u središtu ozbiljne eskalacije sukoba.

FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA BOSNAINFO
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA BOSNAINFO

Direktni napadi Izraela i Sjedinjenih Američkih Država dogodili su se upravo u trenutku kada su diplomatski pregovori bili u toku, dodatno produbljujući neizvjesnost i napetost u regionu.

Dok svijet s pažnjom prati daljnji razvoj događaja, ostaje otvoreno pitanje hoće li diplomatija uspjeti nadjačati prijetnju šireg konflikta. Kakva je trenutno situacija unutar Irana, da li je strateški važan Hormuški tjesnac i dalje prohodan, te kako se novonastale okolnosti odražavaju na zračni saobraćaj – pitanja su o kojima je za Bosnainfo govorio uvaženi ambasador Islamske Republike Iran u Bosni i Hercegovini, Abouzar Ebrahimi Torkaman.

Bosnainfo: Od 28. februara svjedočili smo napadima Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Islamsku Republiku Iran. Kakve su vaše informacije o trenutnoj situaciji u Iranu?

– Prije svega, želim Vama i Vašim cijenjenim čitateljima dobro zdravlje i blagostanje. U odgovoru na vaše pitanje moram reći da, nažalost, dok su politički pregovori između Irana i Sjedinjenih Američkih Država još uvijek bili u toku, jasnim kršenjem svih međunarodnih načela i pravila, uključujući otvoreno kršenje stavka 4. člana 2. Povelje Ujedinjenih naroda, Iran je bio podvrgnut masovnoj invaziji Sjedinjenih Američkih Država i Izraela i na našu zemlju je izvršena agresija.

U junu prošle godine, Izrael je također napao Iran, a Sjedinjene Američke Države su bombardirale iranska nuklearna postrojenja. Znate da se napad u junu prošle godine također dogodio usred pregovora diplomatskih delegacija Irana i SAD-a, i unatoč pogibiji određenog broja visokih vojnih zapovjednika i nuklearnih naučnika, Iran je uspio zaustaviti neprijatelja oslanjajući se na svoje izvornu i autohtonu snagu odvraćanja. Izrael, sa obilnom stranom i posuđenom vojnom opremom, nije bio u stanju okončati taj rat u svoju korist. Kad god su pregovori blizu sporazuma, Izrael određuje zadaću Americi obmanjujućim ponašanjem i Amerika mijenja svoj pristup s “Amerika na prvom mjestu” na “Izrael na prvom mjestu”.

Pročitajte još

Nakon napada u junu, Trump je objavio da je potpuno uništio iranska nuklearna postrojenja. Dakle, nije bilo razloga za ponovni napad. Također, sve inspekcije Međunarodne agencije za atomsku energiju potvrdile su da su iranske nuklearne aktivnosti miroljubive. Iran je, također, više puta saopćio da su njegove nuklearne aktivnosti miroljubive i da je u potpunosti spreman za provjeru.

Nakon prvog napada, Iran je, kako bi pokazao svoju dobru vjeru, sa svom ozbiljnošću ušao u pregovore s praktičnim i izvršnim prijedlozima i uz posredovanje Omana. U ponedjeljak, 2. marta, tehnički eksperti obje strane trebali su započeti stručni rad na pripremi konačnog teksta sporazuma. Napad u subotu, 28. februara, pokazao je da im se uopće ne može vjerovati. Oni odluku ne smatraju rezultatom pregovora, već su je donijeli prije pregovora i tražili su pokriće kako bi opravdali svoje nepristojno i ponašanje suprotno međunarodnim načelima. Ako je tvrdnja o potpunom uništenju nuklearnih postrojenja bila istinita, koji je onda bio izgovor za napad?

Svi znaju da su isti izgovori izneseni i za opravdanje napada na Irak, ali nakon napada i velike štete nanesene Iraku, priznali su da nisu poduzimane nikakve radnje za nabavu nuklearnog oružja. Mir i spokoj bit će prva žrtva kršenja međunarodnog prava. Nažalost, agresori sada uvelike krše to pravo. Na naše zadovoljstvo, trenutna situacija u Iranu je vrlo dobra.

Vlada je uspjela dobro djelovati u opskrbi gorivom i strateškim robama, a na vrhuncu rata nije se osjećala nestašica. Također, iranski narod ima unikatno jedinstvo i koheziju, a znak toga je prisutnost naroda na svim mjestima kako bi podržao vojne snage. U istim noćima kada su stanovnici Izraela bili u skloništima, iranski građani su bili prisutni na glavnim gradskim trgovima kako bi iskazali podršku.

Bosnainfo: Izgubili ste veliki broj visokorangiranih zapovjednika i vrhovnog vođu Islamske Republike Iran ajatolaha Alija Hamneija. Koliko je to utjecalo na narod i cijeli sistem vlasti u zemlji? Kao što vidimo iz medija, Iran je pokazao svoju snagu unatoč teškim okolnostima. Imate snažnu političku strukturu sa stabilnim političkim, ekonomskim i društvenim institucijama.

– Naš vođa šehid, u svoje je vrijeme, s dubokim vizionarstvom, predvidio ovakve dane, a s druge strane, sistem vlasti u Iranu osmišljen je na temelju neoslanjanja na pojedince. I stoga, iako je mučeništvo našeg vođe bilo vrlo teško i gorko, nije poremetilo upravljanje zemljom i nacionalnu koheziju. Neprijatelji se godinama okreću teroru i smatraju načelo ubijanja i teroriziranja čašću za sebe.

Činjenica da je nakon pogibije velikog broja naših glavnih zapovjednika, veoma veliki broj drugih bio spreman i voljan zamijeniti ih pokazuje njihov patriotizam i duboko vjerovanje. Je li ubistvo 168 učenika u školi razlog za čast? Srećom, u ovom je ratu svijetu otkrivena tlačiteljska priroda naših neprijatelja. Struktura moći u Iranu temelji se na dubokim uvjerenjima i oslanja se na 2500 godina staru civilizaciju. Ukorijenjena je u historiji i ako je iranska civilizacija trebala nestati preko noći, kako je Trump tvrdio, ne bi mogla proći kroz gorke i slatke lavirinte historije.

Bosnainfo: Posljednjih dana, kao što možemo vidjeti iz medijskih informacija, Hormuški tjesnac postao je središnja tačka pažnje Sjedinjenih Američkih Država. Jasno je da je ovaj tjesnac jedan od najvažnijih naftnih koridora na svijetu i ima visok geostrateški značaj. Kakvo je vaše mišljenje o tome je li prekid vatre moguć ili su njegove posljedice neizbježne? Još uvijek nije jasno u kojoj je mjeri ovaj prolaz stvarno otvoren i kojim brodovima je dopušten prolaz?

– U svakoj raspravi o Hormuškom tjesnacu moramo uzeti u obzir kontekst u kojem je nastala ova situacija. Prije 28. februara 2026. i početka vojne agresije Sjedinjenih Američkih Država i cionističkog režima, nije bilo problema u Hormuškom tjesnacu i tjesnac je bio otvoren, no postao je slijepa ulica djelovanjem Sjedinjenih Američkih Država koje sada odvezivanje ovog čvora smatraju činom pokazivanja svoje pobjede. Stoga su Sjedinjene Američke Države glavni faktor ove situacije.

Hormuški tjesnac suočio se s ozbiljnim slabljenjem svoje stabilnosti i sigurnosti kao rezultat ponovljenih i postupaka suprotnih međunarodnom pravu od strane Sjedinjenih Američkih Država i izraelskog režima; postupaka koji su u otvorenom sukobu s članom 2(4) Povelje UN-a i imperativnim pravilom o zabrani upotrebe sile te su stvorili sve veće rizike za sigurnost plovidbe i regionalnu sigurnost. Tačno je da je proglašen prekid vatre, ali taj prekid vatre nažalost je od samog početka popraćen ponovljenim kršenjima od strane Sjedinjenih Američkih Država.

Sve dok postoje ovakvi uvjeti, nije moguće jednostrano govoriti o normalizaciji prometa u Hormuškom tjesnacu; ne možemo dopustiti da se takva situacija ponovi u budućnosti. Ovo gorko iskustvo koje je rezultat vojne akcije Sjedinjenih Američkih Država i cionističkog režima prirodno je dovelo Iran do zaključka da je potrebno uspostaviti konkretne protokole kako bi se osigurao siguran prolaz brodova kroz Hormuški tjesnac.

Ovaj pristup je odgovoran potez vlade Islamske Republike Iran, kao obalne države, kako bi se osigurala što bolja sigurnost ovog plovnog puta u budućnosti. Pomorski prolaz kroz Hormuški tjesnac se nastavio i nije zaustavljen, ali se njime upravlja u okviru regulatornih odredbi i s ciljem osiguranja sigurnosti plovidbe, uključujući i obavezu koordinacije s obalnim vlastima, određivanje konkretnih ruta i provedbu potrebnih kontrola.

Bosnainfo: Pregovara li iko s predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država ili njegovim kabinetom u ime Islamske Republike Iran? S obzirom na cijelu situaciju, mislite li da se mirovni sporazum može postići uz pomoć posrednika iz jedne od prijateljskih zemalja Irana ili je krhko primirje opcija kao “taktički predah”?

– Kao što znate, Islamska Republika Iran, s obzirom na gorka iskustva iz proteklih godinu dana i ponovljena kršenja obaveza od strane SAD-a, posebno vojnu agresiju na Iran usred pregovora, još jednom je pokazala dobru volju i, uz dobre napore i posredovanje Pakistana, stupila u pregovore o prekidu vatre, naravno, s ciljem zagarantovanog završetka rata. Tokom mandata gosp. Obame također su vođeni pregovori koji su doveli do sklapanja JCPOA-e.

Pročitajte još

Iran je bio u potpunosti predan ovom potpisanom sporazumu, a i Evropa je vjerovala da taj sporazum treba ostati važeći.

No, Trump je nakon dolaska na vlast, u svom prvom mandatu, prekršio ovaj sporazum, te unatoč zahtjevu Evrope, nije pridavao nikakvu vrijednost ovom sporazumu i jednostrano ga je ignorirao. Međutim, Iran se čak dugo pridržavao istog sporazuma i evropske strane su, naravno, tražile od Irana da ga se pridržava i Iran ga se nastavio pridržavati kako bi pokazao dobru volju. Trenutačno, nedavne akcije SAD-a i cionističkog režima u kršenju primirja, prijetnji iranskim lukama, obalama i plovilima, prijetećoj retorici, postavljanju nerazumnih zahtjeva te stalnim proturječjima i nepovezanim govorima jasan su znak loših namjera i nedostatka ozbiljnosti SAD-a u diplomaciji.

Stoga je sada glavno pitanje povratak povjerenja. Iran je i dalje spreman za pregovore temeljene na međusobnom poštovanju i prihvaćenim međunarodnim pravilima. I naravno, za pregovore se mora steći povjerenje Irana, a sporazum mora biti rezultat pregovora, a ne diktiran ili nametnut.

Samo vaše pitanje, je li prekid vatre krhak i taktički predah, pokazuje da niko nema dovoljno povjerenja u obećanja Sjedinjenih Američkih Država i svi vjeruju da one u svakom trenutku mogu pogaziti svoju predanost preuzetim obavezama. Prema tome, kako onda može biti dovoljno povjerenja u takvu stranu nakon gorkih iskustava iz prošlosti?

Bosnainfo: Kakav je status letova u Islamskoj Republici Iran, hoće li zračni prostor biti otvoren za međunarodne letove, koliko je sigurna situacija?

– S početkom primirja i otvaranjem iranskog neba, međunarodni letovi iz Irana obavljaju se prema 15 destinacija poput Kine, Rusije, Saudijske Arabije, Iraka, Istanbula i nekih drugih ruta. Dnevni letovi dosegli su 30 polazaka i dolazaka. Većina aerodroma u provincijskim središtima Irana također pruža usluge letenja putnicima.