Retrovizor

Blokiranje kasarne JNA kao uvod u ratni pakao i opsadu herojskog Sarajeva

Nakon što je Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine, 27.04.1992. godine, donijelo odluku po kojoj se sve jedinice JNA kao vojske strane države moraju povuči sa teritorija međunarodno priznate države Republike Bosne i Hercegovine.

FOTO: HISTORIJA.BA/SCREENSHOT/BHRT
FOTO: HISTORIJA.BA/SCREENSHOT/BHRT

Jedinice Teritorijalne odbrane i policije Bosne i Hercegovine 29. aprila 1992. blokirale su kasarne Jugoslovenske narodne armije u Sarajevu.

Kasarne bivše JNA bile su blokirane, ali bez sprečavanja ulaska i izlaska u objekte. Međutim, 1. maja 1992. stanje se izmijenilo. Toga dana pojačano je granatiranje Sarajeva, a zabilježeni su veliki pokreti jedinica JNA oko grada, stoji u Monografiji Prvog korpusa Armije RBiH.

Uz podršku JNA, srpske snage 1. maja zaposjele su centralni dio Vogošće i iz Ilijaša napale Visoko i Brezu. Pripadnici Teritorijalne odbrane odgovorili su tako da su potpuno blokirali Komandu Druge vojne oblasti u Sarajevu.

I pored toga što je Predsjedništvo RBiH po svaku cijenu nastojalo izbjeći otvorene sukobe između JNA i Teritorijalne odbrane RBiH, do žestokog sukoba ipak je došlo 2. maja 1992. godine, i to baš u Sarajevu. Zapravo, bila je to velika i značajna bitka za odbranu glavnog grada Bosne i Hercegovine, koju su branioci Sarajeva dobili.