Obilazila je znamenitosti, pred njom su se otvorila vrata Moskve, Saint Peterburga … Utiske sa tog putovanja podijelila je i fotografije ustupila Federalnoj novinskoj agenciji, za potrebe ovog teksta. Bajkovite kupole i zlatni dvorci, kao da su me očekivali.
Znanje koje stekneš, a u osmoj sam deceniji života, pomaže da se vratiš u dane kad si ‘upijao redove o toj zemlji’ napisane rukom njenih slavnih sinova Tolstoja, Puškina, Dostojevskog ili pak muzičke taktove Čajkovskog, Prokofijeva i ostalih koji su označili epohu – započinje priču Klino.
Autobusom, kružnim putem obilazili su znamenitosti poput Lomanosova, moskovskog državnog unverziteta iz 1775. godine. Kaže da je, prema podacima za 2024. godinu, taj univerzitet imao 4.000 zaposlenih, 31.000 studenata te 7.000 postidilomaca. Obišli smo i Crveni trg i Kremlj (ruski naziv za dvorac, tvrđavu, citadelu), vidjeli statue javnosti poznatih ličnosti iz političkog i javnog života Rusije. Utvrđenje obuhvata četiri palače: Kremlj, Katedralu svetog Vasilija Blaženog, Aleksander park i poznati odbrambeni zid s tornjevima. Kremlj je i službena rezidencija predsjednika Rusije, ali je povezan i sa najvažnijim historijskim događajima te velike zemlje, još od 13. vijeka – kazala je.
Snažan utisak na nju ostavila je i najveća džamija u Moskvi, koju je posjetila u petak u vrijeme džuma namaza. Primio je u svoj ured muftija moskovski Ildar Alyautdinov, koji je i glavni imam i hatib te džamije izgrađene 1904. godine.
Smaragda kaže da je ta džamija smještena u blizini hotela, u kojem su bili smješteni za posjete Moskvi, a u blizini se gradi ogromni olimpijski kompleks za vodene sportove.
Moskovski metro za nju je također bio poseban doživljaj. Svaki od nivoa ima svoj umjetnički izraz, izgledaju kao najljepše evropske dvorane.
Sastavni dio tog putovanja jeste i krstarenje rijekom Moskva, koja je nastala iz dijelova močvare. Sad je to moćna i plovna rijeka. U Boljšoj teatru uživali su u operi, a za karte (elektronske, uz pasoš) se pobrinula gospođa Elena, domaćica toj grupi turista za vrijeme boravka u Moskvi i nepresušan izvor informacija o Rusiji. Boljšoj teatar, neponovljiv doživljaj opere ‘Semjon Kotko’ Sergeja Peokofjeva – ističe Klino.
Uslijedila je vožnja Sapsan (sivi soko), vozom koji saobraća između Moskve i Saint Peterburga. Za oko 3,5 do 4 sata, brzinom do 300 km na sat, taj voz pređe 700 km. Iako je još ponegdje bilo snijega, usputni gradovi ‘nosili’ su obilježje Rusije o kojoj smo čitali ili gledali u filmovima. Saint Peterburg obilazili smo autobusom, sve do granice Finske i Baltičkog mora. Ermitaž, utvrde Petra i Pavla, Petra Velikog, Zimski dvorac i preko mosta Troicki do džamije koja je izgrađena 1912. u taškentsko tirkiznom stilu. Iako može primiti 5.000 vjernika, ove godine u vrijeme Ramazanskog bajrama, u toj džamiji se okupilo oko 300.000 vjernika a pretpostavka je da u Rusiji ima oko 23 miliona muslimana, autohtonih i iz bivših sovjetskih država – priča Klino.
Za posljednji dan posjete Rusiji odabrano je Carsko selo ili Puškin. Podsjeća da je Carsko selo dobilo stalni naziv Puškin, nakon njegove smrti 1937. godine a iz zahvalnosti prema tom pjesniku koji je tu živio i svojim djelima govorio o tom mjestu u kojem ima i Osmanski paviljon.
Precizira da je to turističko putovanje u Rusiju realizirano početkom aprila, posredstvom agencije, letom iz Sarajeva preko Istanbula do Moskve.
U razgovoru za Fenu Klino priča da je to putovanje za nju bilo i prilika za “apsolventsku ekskurziju”, nakon 50 godina, jer je 1978. godine propustila priliku da putuje u Rusiju zajedno sa kolegama sarajevskog Fakulteta političkih nauka.
Smaragda Klino je sarajevska novinarka, publicistkinja, književnica i umjetnica. Bogatog je profesionalnog iskustva, koje obuhvata novinarstvo, publicistiku, kaligrafiju i muziku. Autorica je brojnih tekstova i blogova. Često piše o temama tradicije, sjećanja i društvenih promjena.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.