Kultura

U Sarajevu od sutra praznik knjige: Pripremljen bogat sadržaj

Sarajevski Centar Skenderija od 22. do 27. aprila bit će mjesto u kojem će ljubitelji pisane riječi doći na svoje.

FOTO: BOSNAINFO
FOTO: BOSNAINFO
Arhiv

Naime, pod motom „Put knjige“ u njemu će se održati  37. internacionalni sarajevski sajam knjiga. Prilika je to da se posjetioci susretnu sa  brojnim autorima, izdavačima i knjižarima, prisustvuju promocijama novih književnih djela, izložbama, okruglim stolovima i drugim stručnim skupovima koji povezuju autore sa njihovom publikom.

   Među brojnim izdavačima koji će na ovoj manifestaciji  promovisati  svoja izdanja jeste i Udruženje Bosanskih umjetnika.  

Već prvog dana, pred „strašnim sudom javnosti“ predstavit će  tri izdanja: Stihozbirku „Arabeska snova“, autora Milorada Kostića; „Rođena za nešto više“, autorice Saide Škapur i „Tamo gdje rastu moje trešnjeIgbale Šaćirović.

FOTO: ESET MURAČEVIĆ
FOTO: ESET MURAČEVIĆ

U četvrtak promovisat če stihozbirku „Sarajevo ljubavi moja“, a u petak roman „Kagan Bajan-vojskovođa koji je prepolovio Europu“,  autora Hamze  Hamzabegovića.

FOTO: ESET MURAČEVIĆ
FOTO: ESET MURAČEVIĆ

    “Arabeska snova” je stihozbirka Milorada Kostića, naslovljena sa njegovom pobjedničkom pjesmom, prepoznatom po svojoj umjetničkoj snazi i inovativnosti, za koju je, na 14. Međunarodnim književnim susretima u Sarajevu 2025. godine, dobio prestižno priznanje “KNS PERO“. Djelo se ističe kao složena poetska kreacija koja vješto isprepliće kulturne, religiozne i simboličke motive u vizualno bogatu strukturu.

Njegova poezija istražuje metafizičke teme, ljubav kao smisao života i duboku duhovnu potragu. U svojim stihovima autor snove koristi kao platno za prikazivanje univerzalnih ljudskih vrijednosti. Inače, naziv “Arabeska” sugeriše na preplitanje linija i motiva koji se beskonačno ponavljaju, što u kontekstu snova označava slojevitost i neuhvatljivost ljudske podsvijesti.

    „Rođena za nešto više” je emotivni roman autorice Saide Škapur koji istražuje teme ženske snage, unutrašnje borbe i ličnog rasta. Djelo je objavljeno krajem 2025. godine i brzo je privuklo pažnju književne javnosti u Bosni i Hercegovini. Priča prati putanju ženske emancipacije i tihe borbe protiv životnih nedaća. Zbog snažne poruke i stila pisanja, knjizi se predviđa status bestselera.  Knjiga služi kao inspiracija svakoj osobi koja osjeća da je predodređena za veća postignuća uprkos društvenim ili ličnim preprekama.

     “Tamo gdje rastu moje trešnje” je treća  stihozbirka autorice Igbale Šaćirović, prepoznatljive po svom emotivnom stilu. Djelo predstavlja poetski zapis prožet emocijama prema zavičaju, djetinjstvu i osobnim sjećanjima. Pjesme istražuju motive mira, nostalgije i neraskidive veze s rodnim krajem. Naslov i vrijeme izdavanja prate prirodni ciklus cvjetanja trešanja, što zbirci daje dodatnu estetsku vrijednost. Recenzenti opisuju zbirku kao “dar onima koji tragaju za mirom u nemirnim vremenima”.  Njezini stihovi  nose snažnu poruku “amaneta zavičaju i duši”.

     Zbornik “Sarajevo ljubavi moja” jeste publikacija Drugog međunarodnog pjesničkog festivala kojeg je  organizovalo  Udruženje bosanskih umjetnika (UBU). Zbornik nije samo zbirka poezije. Radi se o svjedočanstvu zajedništva koje nadilazi geografske granice. U njemu su  zastupljeni radovi 140 autora različitih generacija i poetika iz Bosne i Hercegovine, regije i svijeta. Ovim djelom Udruženje bosanskih umjetnika afirmiše  književno stvaralaštvo, populariše pisanu riječ i stvara prostor za dijalog među umjetnicima. 

      „Kagan Bajan – vojskovođa koji je prepolovio Europu“ je povijesni roman autora Hamze Hamzabegovića koji tematizira lik i djelo avarskog vladara Bajana  i njegov uticaj na oblikovanje ranosrednjovjekovne Europe.

Hamza Hamzabegović, književnik i istraživač povijesti, u ovom djelu spaja faktografske podatke sa narativnom strukturom romana kako bi osvijetlio „zagubljeno doba“. Roman se temelji na dokumentiranim povijesnim izvorima i istražuje razdoblje u kojem se Europa dijelila na interesne sfere.

Autor razbija ustaljene povijesne dogme i nudi novu interpretaciju uloge konjaničkih naroda u povijesti kontinenta.