U obraćanju nakon sjednice vlade u srijedu, Popsoi je rekao da je Kišinjev obavijestio sekretarijat ZND-a u bjeloruskoj prijestolnici Minsku o odluci zemlje da napusti organizaciju nakon što se ranije ovog mjeseca povukla iz njenih osnivačkih sporazuma.
“Primili smo potvrdu o prijemu ove notifikacije. Tako, s pravne tačke gledišta, nakon 12 mjeseci, 8. aprila naredne godine, u skladu s međunarodnim pravom, više nećemo biti dio ZND-a”, rekao je Popsoi, javlja državna novinska agencija Moldpres.
Navodeći da Moldavija praktično već godinama ne učestvuje u radu ZND-a, Popsoi je rekao da će zemlja ipak ostati dio nekoliko ekonomskih sporazuma povezanih s tom organizacijom.
“Ovdje je iskustvo Gruzije poučno. Oni su otkazali temeljne sporazume, kao i mi, ali su ostali dio ekonomskih sporazuma, što je upravo ono što i mi činimo”, dodao je Popsoi.
Moldavija je suspendovala svoje učešće na sastancima ZND-a 2022. godine i od 2023. odustala od više sporazuma povezanih s ovom organizacijom u različitim oblastima saradnje.
U januaru je Popsoi izjavio da je Moldavija započela proces otkazivanja ključnih sporazuma ZND-a, a moldavski parlament je 2. aprila odobrio povlačenje zemlje iz osnivačkih ugovora organizacije.
Predsjednica Moldavije Maia Sandu proglasila je zakon o povlačenju Kišinjeva iz ZND-a 6. aprila.
ZND je osnovan 1991. godine nakon raspada Sovjetskog Saveza s ciljem unapređenja saradnje u ekonomskim, političkim i sigurnosnim pitanjima.
Punopravne članice su Armenija, Azerbejdžan, Bjelorusija, Kazahstan, Kirgistan, Moldavija, Rusija, Tadžikistan i Uzbekistan, dok Turkmenistan ima status pridruženog člana.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.