Odluka je izrečena 6. februara, a sud je procijenio da su optuženi učestvovali u aktivnostima koje su imale za cilj destabilizaciju Moldavije
Opštinski sud u glavnom gradu Moldavije osudio je Alionu Gotco na četiri godine i jedan mjesec zatvora, Ludmilu Costenco na četiri godine, dok je Vladimiru Harcevnicovu izrečena kazna od pet godina i četiri mjeseca zatvora. Nijedno od osuđenih lica nije prisustvovalo izricanju presude, zbog čega su za njima raspisani nalozi za hapšenje. Na ovu odluku postoji pravo žalbe u naredna dva mjeseca.
Moldavske sigurnosne službe još u septembru 2024. godine saopćile su da su dobile informacije o obuci njihovih građana u kampovima na Balkanu. Prema tadašnjim navodima policije i obavještajne agencije SIS, treninge su vodili ruski instruktori, a cilj je bio izazivanje nereda tokom predsjedničkih izbora i referenduma o pristupanju Moldavije Evropskoj uniji.
U oktobru iste godine moldavska policija provela je veliku akciju u kojoj je uhapšeno više stotina osoba povezanih s tim kampovima, kako na Balkanu, tako i u Rusiji. Dio uhapšenih kasnije je postao ključni svjedok u postupcima protiv organizatora i učesnika obuka.
Optuženi su se pred sudom prvi put pojavili u proljeće 2025. godine. Iako su negirali optužbe za pripremu nereda u Moldaviji, priznali su da su boravili u kampu na području Bosne i Hercegovine. Tokom suđenja izneseni su detalji o lokaciji i načinu funkcionisanja kampa, za koji je utvrđeno da se nalazio sjeverno od Banje Luke, u blizini nekadašnje baze Zalužani, u rejonu sela Glamočani.
Svjedoci su navodili da su učesnici dovoženi iz Srbije, često bez jasnog objašnjenja šta ih čeka u Bosni i Hercegovini. Neki su tvrdili da su vjerovali da idu na odmor ili da prenose dokumente za poznanike. Tokom boravka u kampu učesnici su, prema iskazima, često odlazili u Banju Luku, a obuka je uključivala upravljanje dronovima.
Instruktor za dronove, poznat pod nadimkom “Viktor”, opisan je kao ruski državljanin čiji identitet nikada nije u potpunosti utvrđen. Prema moldavskim obavještajnim podacima, u organizaciji obuka učestvovali su i ruski plaćenici povezani s grupom Wagner, ranije aktivni u Africi.
Unatoč tim navodima, zvaničnici Republike Srpske, uključujući Milorada Dodika, Nenada Nešića i Nenada Stevandića, dosljedno su negirali postojanje takvih kampova. Isti stav iznijela je i Ambasada Rusije u Bosni i Hercegovini.
Istraga Tužilaštva Bosne i Hercegovine o navodnim ruskim kampovima na teritoriji BiH i dalje je u toku, a ovaj slučaj ostaje predmet pažnje domaćih i međunarodnih institucija.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.