Na rezultatima prebrojanih 99 posto glasova, Mađarska je jutros osvanula u novoj realnosti. Tisza, stranka predvođena političkim fenomenom Péterom Magyarom, osvojila je nevjerovatnih 138 mandata u parlamentu od 199 mjesta, ostavljajući nekada svemoćni Fidesz na svega 55 mandata.
Desničarska “Naša domovina” ostaje treća snaga sa šest mandata, ali u sjeni tektonskih promjena koje su Budimpeštu vratile u fokus demokratskog svijeta. Ovaj pad “neliberalne demokratije” nije samo lokalni događaj.
On je višše simbolički udarac za suverenističke pokrete širom kontinenta, ali i direktna prijetnja političkim satelitima koji su godinama orbitirali oko Orbanove moći prvenstveno onima u Banjaluci.
O implikacijama ovog historijskog preokreta, za portal Bosnainfo govori ugledna politička analitičarka Tanja Topić.
Smatrate li da je politički odlazak Viktora Orbána doista “početak kraja” desnog populizma u Evropi ili je to tek izoliran slučaj pada jednog specifičnog režima?
TOPIĆ: Mislim da je ovaj poraz Viktora Orbána ozbiljno uzdrmao političku scenu desnog populizma u Evropi i sasvim sigurno će imati određene posljedice na sve protagoniste i pristalice politike sada već bivšeg mađarskog premijera. U tim krugovima mogli smo vidjeti svojevrsnu nevjericu i šutnju izazvanu rezultatima izbora.
S punim pravom se može postaviti pitanje označava li ovaj poraz ujedno i početak kraja desnog populizma. Ipak, teško je predvidjeti u kojem će se pravcu politički odnosi dalje razvijati, jer vidimo da se geopolitičke prilike mijenjaju na dnevnoj bazi. Uz sve to, ne smijemo zanemariti činjenicu da Péter Magyar i sam dolazi iz desničarskog miljea, tako da ne treba gajiti prevelike iluzije niti očekivati čuda preko noći.
Šta mislite, na koji će način Brisel iskoristiti ovaj vakuum moći? Možemo li očekivati brži proces integracije onih politika koje je Orbán godinama blokirao?
TOPIĆ: Ako govorimo o pridruživanju Ukrajine Evropskoj uniji, u prvim najavama Pétera Magyara mogli smo vidjeti da on nije zagovornik brze integracije ove države. Činjenica je da su zvaničnici Evropske unije odahnuli Orbánovim porazom, a veliki dio birača u Mađarskoj javno je iskazao želju za povratkom i jačom integracijom svoje države u EU.
Ipak, ono što je Magyaru prioritet jeste kako odblokirati više od 20 milijardi eura sredstava Evropske unije i kako popraviti narušene odnose s Briselom. Osnovni moto Magyarove kampanje bio je poboljšanje životnog standarda građana, obnavljanje vladavine prava i rušenje neliberalnog sistema Viktora Orbána. Ključno pitanje je, dakle, kako vratiti Mađarsku u evropske tokove. Magyar je jasno najavio da Mađarska želi biti konstruktivan partner Evropskoj uniji.
Vidite li u padu Orbánovog modela opomenu za druge lidere unutar EU koji su se oslanjali na sličan narativ suverenizma i otpora centralizaciji?
TOPIĆ: Ne mislim da je dovoljno puko “prepisivanje” mađarskog recepta kako bi se garantovao uspjeh svim snagama koje su antipod suverenistima. Ipak, definitivno sam sigurna da su lideri Orbánovog tipa unutar Evropske unije doživjeli priličan šok i da su ozbiljno uzdrmani.
Smatram da je najveće javno poniženje za Orbánovu administraciju bilo otkriće da su mađarski zvaničnici odavali tajne i slali povjerljive informacije iz srca Evropske unije direktno Rusiji. Prije bih rekla da su Orbánovi saveznici zabrinuti ovakvim ishodom izbora u Mađarskoj upravo zbog postojećih tajnih klijentelističkih veza, koje bi sada mogle “izbaciti” dosta kostura iz ormara.
Smatrate li da Péter Magyar, s obzirom na to da je godinama bio dio Orbánovog sistema, može ponuditi autentičan raskid s prošlošću ili se radi o taktičkom zaokretu unutar konzervativnog bloka?
TOPIĆ. Mislim da je pobjeda Magyara, zapravo, potvrda da se etablirani režimi, duboko ukorijenjeni u nekom društvu, mogu promijeniti jedino iznutra. Sklonija sam vjerovanju da je Magyar istinski raskrstio s Orbánom i njegovim načinom vladanja, što ne znači da će se u potpunosti odreći konzervativnih vrijednosti i načela. On jeste nedvosmisleno protiv suverenizma na Orbánov način.
Ipak, potrebno mu je dati vremena. Bit će izuzetno teško i izazovno razmontirati jedan takav sistem, isprepletene klijentelističke i koruptivne mreže, te istovremeno izgraditi bolji životni standard građana. Magyar kreće iz “debelog minusa”, ali gotovo uz plebiscitarnu podršku građana. To može biti mač s dvije oštrice: mnogi će zahtijevati brze rezultate i biti razočarani ako oni izostanu, dok će drugi biti nezadovoljni jer nije došlo do potpunog raskida s prošlošću – što je u kratkom roku zapravo nemoguća misija. U strukturama će neizbježno ostati dosta recidiva starog sistema.
Ima li prostora za sumnju u Magyarovu najavu konstruktivnije politike prema Ukrajini? Koliko je realno da Mađarska preko noći promijeni kurs u pitanju koje je od vitalnog značaja za Kremlj?
TOPIĆ: Magyar je najavio da će od Kremlja tražiti zaustavljanje rata, dok normalizaciju odnosa s Moskvom vidi kao mogućnost tek nakon okončanja sukoba. Sasvim je izvjesno da on neće nastaviti marionetsku politiku prema Kremlju kakvu je vodio njegov prethodnik. Ipak, prema Ukrajini nastupa oprezno, ponajviše zbog pokušaja etiketiranja njegove stranke kao “ukrajinskog projekta”.
Ako je suditi po prvim najavama, on neće učestvovati u kreditu pomoći Ukrajini od 90 milijardi, ali istovremeno neće ulagati veto na način na koji je to radio Orbán – iako još uvijek nije izričito zatražio povlačenje postojećeg Orbánovog veta. Ono što je ohrabrujuće u Magyarovom stavu jeste protivljenje mirovnim rješenjima koja bi isključivala pristanak Ukrajine, kao i jasan stav da se u ovom ratu bez zadrške mora imenovati ko je agresor, a ko žrtva.
Smatrate li da je Milorad Dodik odlaskom Orbána izgubio svoju najvažniju “političku utvrdu” unutar Evropske unije i može li iko drugi preuzeti ulogu mađarskog premijera u zaštiti interesa SNSD-a?
TOPIĆ: Viktor Orbán je bio najglasniji zaštitnik Milorada Dodika; sastajao se s njim čak i u periodima kada Dodik nije obnašao funkciju entitetskog predsjednika, jer su vrijednosni okviri i politički profili obojice lidera gotovo identični. Orbánov odlazak sasvim će sigurno donijeti “nove vjetrove” u Brisel, zbog čega će glasovi podrške SNSD-u postati znatno tiši.
Iako će Dodik i njegova partija uporište i dalje tražiti u desničarskim i populističkim strankama koje smatraju prijateljskim, snagu i uticaj koji je javno prezentovao Orbán – s pozicije premijera jedne države članice EU – teško da iko drugi može u potpunosti nadomjestiti.
Hoće li Evropska komisija sada biti odlučnija u uvođenju sankcija ili restriktivnih mjera prema liderima u BiH, s obzirom na to da više ne postoji veto na koji je Dodik uvijek mogao računati?
TOPIĆ: To ćemo tek vidjeti. Evropska unija je trenutno zaokupljena drugim, mnogo krupnijim brigama, pa im balkanski lideri nisu u prvom planu. Istina, već možemo pratiti određene opomene upućene Srbiji i Aleksandru Vučiću, koje se odnose na uskraćivanje značajnih finansijskih sredstava toj državi.
Istovremeno, utisak je da su političke elite u BiH utihnule pod najezdom američkih inicijativa; sve oči su uprte u obezbjeđivanje podrške za “našu stvar”, a u BiH trenutno imamo tri potpuno različite “naše stvari”. Rekla bih da u Bosni i Hercegovini sada pušu proamerički vjetrovi, dok su oni evropski potisnuti na marginu, što smatram strateški velikom greškom.
Vidite li u Magyarovoj poruci o “nemiješanju u unutrašnje stvari Balkana” direktno povlačenje mađarskog uticaja iz Republike Srpske i šta bi to moglo značiti za investicije koje je Mađarska tamo pokrenula?
TOPIĆ: Péter Magyar je jasno najavio reviziju sporazuma, investicija i partnerstava s pojedinim državama na Balkanu. Također, najavio je uskraćivanje utočišta Nikoli Gruevskom, što je vrlo direktna poruka: u svom novom kursu Mađarska neće podržavati bivše, ali ni aktuelne visoke zvaničnike čije djelovanje na bilo koji način implicira korupciju i klijentelizam. Zbog toga nikako ne bih isključila temeljnu provjeru svih dosadašnjih sporazuma, dogovora i ugovora koji su potpisivani u proteklom periodu.
Da li će nova mađarska vlast biti više fokusirana na unutrašnje reforme i “čišćenje” korupcije, čime bi se vanjskopolitički fokus na Balkan privremeno ugasio?
TOPIĆ: Rekla bih da su ova dva procesa neodvojiva. Ako je prioritet borba protiv korupcije, teško je očekivati da “velika metla” pospremanja može zaobići određene dijelove Balkana koji su bili usko povezani s prethodnim režimom.
Mađarska će u budućnosti vjerovatno više poštovati suverenitet i integritet svake države ponaosob, ali to nipošto ne znači da nova vlast neće “protresti” sumnjive poslove i rabote koje sežu do naših prostora. Koliko će u tome zaista uspjeti, za sada ostaje otvoreno pitanje.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.