Dopis Centra za svjetsku baštinu je dostavljen nadležnom Zavodu za zaštitu spomenika Federacije BiH.
Iz Zavoda za zaštitu spomenika je Feni odgovoreno da su u dopisu Centra za svjetsku baštinu, postupajući u skladu sa Operativnim smjernicama za implementaciju Konvencije o svjetskoj baštini, traženi komentari nadležnih tijela u vezi izgradnje platforme za skokove u blizini Starog mosta u Mostaru i izgradnji komercijalnog kompleksa unutar zaštitnog pojasa nekropole Radimlja.
Centar za svjetsku baštinu napominje da je u skladu s Operativnim smjernicama potrebno izvršiti Procjenu utjecaja na okoliš, Procjenu utjecaja na baštinu i/ili Stratešku procjenu na okoliš prije bilo kakvih građevinskih zahvata unutar i u okolini lokaliteta svjetske baštine u cilju identifikacije potencijalnih utjecaja na izvanrednu univerzalnu vrijednost dobra.
Direktor Zavoda za zaštitu spomenika Ante Vujnović podvukao je da u oba slučaja Zavod za zaštitu spomenika, kao nadležna služba zaštite u Federaciji BiH, nije bila upoznata s intervencijama prema zakonom predviđenim procedurama, te je po saznanjima sa terena uputila zahtjev Federalnoj upravi za inspekcijske poslove za nadležno postupanje.
On ističe da se intervencije unutar i u okolini lokaliteta svjetske baštine koje imaju ili mogu imati utjecaj na izvanrednu univerzalnu vrijednost dobra ne smiju činiti.

Izuzetno, prateći predviđenu proceduru uz pozitivne rezultate utjecaja na okoliš i baštinu i sa dobivenim odobrenjima i suglasnostima nadležnih službi, moguće su intervencije ograničenog obima. Kako ništa od toga nije bilo učinjeno, a s obzirom da izuzev administrativnog, nema drugi zakonski alat za djelovanje u ovakvim slučajevima, Zavod za zaštitu spomenika se nada i očekuje uklanjanje građevinskih intervencija oko kojih je Centar za svjetsku baštinu iskazao zabrinutost – naveo je direktor Zavoda za zaštitu spomenika Federacije Ante Vujnović u izjavi za Fenu.
Ističe da Zavod za zaštitu spomenika priprema sveobuhvatan izvještaj u koji će uključiti sva saznanja, korespondenciju i komentare nadležnih službi svih nivoa vlasti koji će biti upućen putem Ministarstva civilnih poslova BiH Centru za svjetsku baštinu.
Šef Ureda UNESCO-a u BiH Siniša Šešum također je potvrdio Feni da je Centar za svjetsku baštinu UNESCO-a 6. septembra, u skladu s članom 174. Operativnih smjernica za implementaciju Konvencije iz 1972. godine, uputio pismo nadležnim institucijama BiH, tražeći dodatna pojašnjenja vezano za intervencije u prostoru koje potencijalno mogu uticati na lokalitet svjetske baštine područje Staroga grada oko Staroga mosta u Mostaru, kao i na lokalitet nekropole Radimlja Stolac, upisane na listu Svjetske baštine UNESCO-a, kao jedan od dvadeset i osam elemenata zajedničke nominacije “Stećci – srednjevjekovni nadgrobni spomenici”.
-U konkretnom slučaju radi se o skakaonici izgrađenoj u glavnoj zoni ‘Područja Staroga grada oko Staroga mosta u Mostaru“, kao i o komercijalnom objektu unutar zaštitne (buffer) zone nekropole Radimlja Stolac. Pošto je ovaj slučaj u toku, u ovome trenutku ne možemo dati dodatna pojašnjenja. U svakom slučaju sada sve zavisi od toga šta će od strane Bosne i Hercegovine biti dostavljeno Centru za svjetsku bastinu UNESCO-a i kako će savjetodavna tijela procijeniti dostavljenu dokumentaciju i situaciju na terenu -podvukao je Šešum.
Područje Starog grada oko Starog mosta u Mostaru proglašen je lokalitetom svjetske baštine na 29. zasjedanju Odbora za svjetsku baštinu u Durbanu, Južna Afrika, 2005. godine.
Lokaliteti stećaka proglašeni su Svjetskom baštinom UNESCO-a na sjednici komiteta UNESCO-a 2016. u Istanbulu u Turskoj pod nazivom “Stećci – srednjovjekovni nadgrobni spomenici (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Crna Gora i Srbija)“. Nekropola stećaka Radimlja je jedan od uvrštenih lokaliteta. Po brojnosti primjeraka, raznovrsnosti i zastupljenosti svih osnovnih oblika, relativno visokoj umjetničkoj kvaliteti izrade, bogatstvu plastičnih dekoracija, reljefnih predstava i natpisa koji spominju poznate povijesne ličnosti, kao i svom neobičnom smještaju i dostupnosti, ova nekropola spada u najvrijednije spomenike srednjovjekovnog perioda u BiH.
U zaštitnom pojasu su definirane mjere zaštite i jedna od njih kaže da nije dozvolјena nova izgradnja koja može negativno utjecati na integritet nacionalnog spomenika niti izvođenje radova koji bi mogli utjecati na izmjenu područja i promjenu krajolika.