Iako žene čine više od polovine stanovništva, znatno su manje zastupljene u politici, ekonomiji i procesima donošenja odluka, zbog čega su potrebne odlučnije mjere za njihovo ekonomsko osnaživanje i veće učešće u javnom životu.
Istaknuli su to učesnici konferencije “Ravnopravnost spolova: liderstvo, mir i sigurnost u BiH” povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena, koju su danas u Sarajevu organizirali Agencija za ravnopravnost spolova BiH, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, u saradnji sa Komisijom za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH), Misijom OSCE-a u BiH i UN Women.
Ministar za ljudska prava i izbjeglice Sevlid Hurtić istaknuo je da ravnopravnost spolova nije samo pitanje ljudskih prava, već i važan faktor ekonomskog i društvenog razvoja. Istraživanja pokazuju da bi smanjenje rodnog jaza u zapošljavanju i poduzetništvu značajno ojačalo ekonomiju. Upravo zato smo ovogodišnju konferenciju posvetili temi ženskog liderstva. Vjerujem da žene mogu dati snažan doprinos ekonomiji, politici i društvu u cjelini. Međutim, u BiH smo još daleko od pune ravnopravnosti – kazao je ministar.
Upozorio je da je manje od 40 posto radno sposobnih žena u BiH ekonomski aktivno, dok je stopa zaposlenosti žena gotovo dvostruko niža u odnosu na muškarce. Istakao je i da se tek oko četvrtine žena nalazi na menadžerskim pozicijama, dok u većini kompanija uopće nisu zastupljene u upravljačkim strukturama. Kada je riječ o politici, dodao je da žene čine svega oko 20 posto donosilaca odluka, što je znatno ispod zakonom propisanih 40 posto, naglasivši da takvi podaci jasno ukazuju na potrebu za konkretnim djelovanjem. Potrebno je jačati ulogu žene u političkom i javnom životu, ulagati u ekonomsko osnaživanje žena, promovirati ravnopravnu podjelu obaveza u porodici, olakšati usklađivanje privatnog i poslovnog života i snažnije koristiti potencijal ženskog liderstva za izgradnju mira i stabilnosti. Na to nas obavezuju zakoni, međunarodne obaveze i naša evropska budućnost. Međutim, prije svega, na to nas obavezuju naše građanke i građani, posebno mladi, u kojima leži snaga za pravednije i uspješno društvo – poručio je ministar Hurtić.
Prva zamjenica predsjedavajućeg Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma PSBiH Mia Karamehić – Abazović navela je podatke najnovijih istraživanja UN Women, koji pokazuju da će ženama u BiH trebati više od stotinu godina da dostignu muškarce na vodećim položajima u ekonomskom, odnosno poslovnom sektoru. Slična je situacija i što se tiče politike. Iako po rezultatima popisa iz 2013. godine žene čine 50,3 posto populacije u BiH, na državnom i entitetskom nivou vlasti one su zastupljene sa samo 25 posto – kazala je.
Ove podatke ocijenila je zabrinjavajućim, izrazivši nadu da će se u budućnosti razviti šire razumijevanje da jednaka zastupljenost žena nije samo pitanje ženskih prava, već pitanje društvenih prava u cjelini. Naglasila je da je riječ o društvenom problemu koji polovinu stanovništva BiH de facto drži u podređenom položaju i uskraćuje im mogućnost da učestvuju u procesima u kojima se donose ključne odluke.
Karamehić-Abazović je istaknula i to da, po brojnim istraživanjima, ali i svakodnevnim iskustvima u porodicama, žene često nose veći dio tereta i u privatnom i u profesionalnom životu – više rade u domaćinstvu, ali i u svojim poslovnim angažmanima.
Naglasila je da takva situacija, u kojoj žene daju veći doprinos, a istovremeno imaju manju zastupljenost u procesima odlučivanja, nije poruka kakvu društvo želi poslati.
Rezidentna koordinatorica UN-a u BiH Arnhild Spence kazala je da ciljevi održivog razvoja predstavljaju razvojnu agendu kojoj je BiH pristupila i koja ima vrlo ambiciozne ciljeve koje treba ostvariti do 2030. godine.
Napomenula je pokazatelji ključnih statistika u BiH, kada je riječ o rodnoj ravnopravnosti, pokazuju vrlo neujednačen napredak. Učešće žena na tržištu rada je manje od 40 posto, a svaka druga žena u BiH tokom života doživi neki oblik nasilja. Tokom 2024. godine, otprilike jedna žena mjesečno ubijena je u femicidu. Istovremeno, dok se sve to dešava, oko 80 posto žena koje trpe nasilje nikada ga ne prijavi. Ovi ključni podaci jasno pokazuju da još uvijek postoji mnogo posla kada je riječ o postizanju rodne ravnopravnosti u BiH – potcrtala je rezidentna koordinatorica UN-a u BiH.
Spence je također podsjetila na Rezoluciju 1325 Vijeća sigurnosti UN-a, čiji je potpisnik i BiH, te kazala da se trenutno čeka da Vijeće ministara usvoji nacionalni akcioni plan koji proizlazi iz te rezolucije. Istaknula je da je izuzetno važno da taj plan bude usvojen u što skorijem roku da bi se omogućio nastavak njene provedbe u BiH.
Medijima se obratio i šef Misije OSCE-a u BiH ambasador Rick Holtzapple koji je kazao da iako je ostvaren napredak, rodna ravnopravnost mora postati stvarnost u praksi, a ne samo obaveza na papiru. U vrijeme globalne nesigurnosti prava žena ne smiju biti gurnuta u stranu. Inkluzivno učešće žena jača mir, povjerenje u institucije i otpornost društva. Misija OSCE-a u BiH ostaje predana jačanju političkog učešća žena i uključivanju rodne ravnopravnosti u sve oblasti svog rada. Ovo je odlučujući trenutak, moramo aktivno braniti i ubrzati napredak prema ravnopravnosti – istakao je ambasador.
Zaključio je da ne može biti trajne demokratije, sigurnosti i prosperiteta bez punog, ravnopravnog i kompletnog učešća žena.
Cilj današnje konferencije je ukazati na obaveze daljnjeg unapređenja ravnopravnosti spolova u BiH te naglasiti značaj primjene CEDAW Opće peporuke broj 40 o paritetu 50/50, kao ključnog okvira za osiguranje ravnopravnog učešća žena u procesima donošenja odluka.
Također, cilj je i ukazati na značaj primjene Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1325 “Žene, mir i sigurnost” u BiH.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.