“Sve je moguće”, rekao je Mohsen Paknejad u komentarima koje su prenijeli lokalni mediji kada je upitan o izgledima Teherana za saradnju sa Washingtonom u energetskom sektoru.
Međutim, dodao je da je i dalje neizvjesno hoće li se takva bilateralna energetska saradnja u ovom trenutku operativno realizovati.
Njegovi komentari dolaze usred indirektnih nuklearnih pregovora između Irana i SAD-a, uz posredovanje Omana. Posljednja runda pregovora održana je u Ženevi u utorak, nekoliko sedmica nakon prve runde u Muscatu.
Obje strane su priznale napredak u pogledu vodećih principa i opisale razgovore kao korak naprijed u rješavanju dugotrajnog zastoja oko iranskog nuklearnog programa.
Prema poluzvaničnoj novinskoj agenciji Tasnim, Hamid Ghanbari, zamjenik ministra vanjskih poslova za ekonomsku diplomatiju, rekao je na nedavnom sastanku u Iranskoj privrednoj komori da su međusobni interesi za naftu i plin, zajednička energetska polja, rudarska ulaganja, pa čak i kupovina aviona dio okvira koji se razmatra sa SAD-om.
Iranska naftna industrija je pod strogim sankcijama SAD-a i evropskih zemalja, a većina izvoza usmjerena je regionalnim partnerima, posebno Kini i Rusiji.
Zemlja posjeduje neke od najvećih svjetskih rezervi nafte i prirodnog plina, a neka istraživanja je svrstavaju na drugo mjesto po plinu i treće po nafti u svijetu.
Iran i SAD nemaju formalne diplomatske ili trgovinske veze od Iranske revolucije 1979. godine, u kojoj je svrgnuta Pahlavijeva vlada koju je podržavao SAD i kasnije preuzeta američka ambasada u Teheranu.
Stručnjaci, međutim, upozoravaju da je vjerovatnoća da će Iran i SAD uspostaviti energetsku saradnju prvi put od 1979. godine i dalje niska, jer pregovori uz posredovanje Omana još nisu riješili nuklearni zastoj.
Rastuće regionalne tenzije, uključujući neviđeno gomilanje američke vojske i iranske vojne vježbe, i dalje bacaju sjenu na pregovore.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.