Predsjednik Bosanske narodne stranke i Pokreta VJERA.NAROD.DRŽAVA, Sanin Musa, uputio je prijedlog Predsjedništvu Bosne i Hercegovine i Ministarstvu vanjskih poslova BiH da, kako navodi, adekvatno i argumentirano odgovore na posljednje javne istupe Milorad Dodik koje smatra napadima na islam, Bošnjake i državu Bosnu i Hercegovinu.
Pozivanje na antifašističku tradiciju i historijske činjenice
Musa podsjeća da je prvi organizirani antifašistički krik u nacizmom i fašizmom porobljenoj Evropi, prema njegovim navodima, potekao iz Bosne i Hercegovine u oktobru 1941. godine, kada su bošnjački prvaci i ulema, kroz udruženje El Hidaje, usvojili osam antifašističkih deklaracija u osam gradova BiH. Tvrdi da su te deklaracije bile javni čin protiv zločina ustaških vlasti NDH nad Srbima, Jevrejima i Romima.
U tom kontekstu Musa navodi i primjer Prijedora, gdje je, kako ističe, prva deklaracija donesena 1941. godine, a gdje su, prema njegovim riječima, tokom rata 1992. godine počinjeni teški zločini nad Bošnjacima.
Ratne žrtve i presude međunarodnih sudova
U obraćanju se iznose podaci o ratnim žrtvama tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, uz tvrdnje da su Bošnjaci pretrpjeli najveći broj civilnih žrtava, te da su nad njima počinjeni genocid i masovni zločini. Musa se poziva i na presude Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, navodeći procente osuđenih za ratne zločine po etničkoj strukturi, te tvrdi da su zločini nad Bošnjacima bili sistemske prirode, dok su zločini pripadnika Armije RBiH, kako navodi, bili pojedinačni slučajevi.
Također ističe podatke o razaranju vjerskih objekata, navodeći da je tokom rata porušen veliki broj džamija, dok, prema njegovim tvrdnjama, crkveni objekti nisu bili meta sistematskog rušenja od strane Armije RBiH.
Apel institucijama BiH
Musa zaključuje da bi Predsjedništvo BiH i Ministarstvo vanjskih poslova trebali aktivno reagirati na, kako navodi, „iskrivljavanje historijskih činjenica“ u međunarodnom prostoru, posebno kada se takve poruke plasiraju prema stranim vladama i javnosti.
„Na ovakve navode mora se odgovarati činjenicama i presudama, a to je obaveza državnih institucija i diplomatije Bosne i Hercegovine“, poručio je Musa.
Njegov prijedlog upućen je nadležnim institucijama na razmatranje, a za sada nema zvanične reakcije iz Predsjedništva BiH niti Ministarstva vanjskih poslova.
U svom obraćanju Musa ističe da se odgovor institucija mora temeljiti na historijskim činjenicama i presudama međunarodnih sudova, te da bi to, prema njegovim riječima, trebao biti primarni zadatak bh. diplomatije u međunarodnoj komunikaciji.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.