BiH

Očevi na porodiljskom odsustvu, u BiH je pravo rijetko korišteno u praksi

Da očevi djeteta koriste pravo na porodiljsko odnosno roditeljsko odsustvo u bh. društvenom i kulturnom kontekstu i dalje se ne doživljava kao uobičajena praksa pa često izaziva i iznenađenje kako u radnom okruženju, tako i u široj javnosti. Smatra to predsjednica Udruženja Baby Steps Amila Tatarević i dodaje da su razlozi za to različiti.

FOTO: OČEVI NA PORODILJSKOM
FOTO: OČEVI NA PORODILJSKOM

Na osnovu rada Udruženja Baby Steps, sa ženama i porodicama, kao i kroz istraživanja vezana za natalitet, možemo reći da je to pravo rijetko korišteno u praksi, ali razlozi za to nisu jednostavni niti se mogu svesti isključivo na neinformisanost. Svakako postoji, ali neinformisanost nije presudni faktor – kazala je Tatarević za Fenu.

Na osnovu iskustva iz prakse Tatarević kaže da većina žena, s kojima Udruženje radi, svjesno želi koristiti porodiljsko odsustvo i biti uz dijete, često i po cijenu vlastite karijere ili profesionalnog napredovanja. To je, kaže, lični i vrijednosni izbor.

– Istovremeno, postojeća zakonska rješenja podrazumijevaju da se porodiljsko odsustvo „dijeli“ što u suštini znači da supružnici često nemaju realnu mogućnost da oboje (oba roditelja) koriste pun obim prava, bez gubitaka najčešće na štetu majke – naglasila je.

Prema njenim riječima, sistem, dodatno, ženama ne nudi dovoljnu podršku ni nakon povratka na posao. Nedostatak fleksibilnosti, pritisci zbog pedijatrijskih bolovanja i nesigurnost zaposlenja nerijetko dovode do toga da žene napuštaju tržište rada.

U poređenju sa zemljama koje bilježe veće učešće očeva, ključna razlika nije u „zamjeni“ majke već u uvođenju posebnog neprenosivog odsustva namijenjenog isključivo očevima. Takva rješenja postoje primjerice u Švedskoj, Norveškoj, Islandu, Njemačkoj i Španiji gdje se upravo kroz poseban očev dio odsustva potiče ranije uključivanje očeva, bez umanjivanja prava majke – kazala je.

Tatarević ističe da je, u tom smislu Baby Steps u okviru analiza natalitetnih politika, zagovarao uvođenje kraćeg, posebnog porodiljskog odsustva za očeve kao mjeru koja bi dugoročno doprinijela boljoj ravnoteži u porodici, ali uz puno poštivanje činjenice da većina žena želi i odlučna je da vrijeme provede sa svojim djetetom.

Odredbom člana 62. Zakona o radu koji je u primjeni u Federaciji Bosne i Hercegovine propisano je pravo na porodiljsko odsustvo, a predviđeno je da to pravo prevashodno pripada ženi (majci djeteta) u trajanju od godinu dana neprekidno s tim da porodiljsko odsustvo može koristiti i radnik (otac djeteta) na način kako je to predviđeno Zakonom o radu.

– Naime, u skladu sa odredbom člana 62. st. 3. i 4. pomenutog zakona, žena (majka djeteta) mora koristiti porodiljsko odsustvo najkraće 42 dana nakon čega pravo na porodiljsko odsustvo može koristiti i radnik (otac djeteta) ako se roditelji tako sporazumiju. S tim u vezi, pravo na korištenje porodiljskog odsustva za radnika (oca djeteta) predviđeno je generalno, u svim slučajevima u kojima se roditelji na taj način sporazumiju. Uvjet za korištenje prava na porodiljsko odsustvo je da su i otac i majka u radnom odnosu, jer se radi o pravu iz radnog odnosa – navode iz Federalnog ministarstvo rada i socijalne politike.

Odredbom člana 62. stav 5. Zakona o radu propisano je da radnik (otac djeteta) može koristiti pravo na porodiljsko odsustvo i u slučaju smrti majke djeteta, ako majka napusti dijete ili ako iz drugih opravdanih razloga ne može da koristi to odsustvo. Radnik (otac djeteta) pravo na porodiljsko odsustvo može da koristi i prije isteka 42 dana od dana rođenja djeteta u slučaju kad majka djeteta umre, kad napusti dijete ili ako iz drugih opravdanih razloga ne može da koristi porodiljsko odsustvo.

U slučaju kad radnik (otac djeteta) koristi pravo na porodiljsko odsustvo, u skladu sa odredbom člana 68. stav 1. Zakona o radu, ima pravo na naknadu plaće koja se ostvaruje u skladu sa posebnim zakonom. Radi se o zakonima iz oblasti socijalne zaštite, koji su doneseni na kantonalnom nivou, a kojima je uređen način ostvarivanja i visina naknade za vrijeme korištenja porodiljskog odsustva.

– S obzirom da se radi o kantonalnim propisima te da se pravo na naknadu za vrijeme korištenja porodiljskog odsustva ostvaruje na osnovu zahtjeva koji se podnosi nadležnoj službi socijalne zaštite, ovo ministarstvo ne raspolaže podacima o omjeru u kojem navedeno pravo koriste radnici odnosno očevi – naglašavaju iz Ministarstva.

Tako porodiljsko odsustvo u npr. Kantonu Sarajevo koriste u prosjeku tri korisnika godišnje (očevi koji su u radnom odnosu). Muškarac (otac djeteta) uglavnom koristi preostali dio porodiljskog odsustva, ukoliko se majka mora ranije vratiti na posao (prije isteka godinu dana).

– Osnova za utvrđivanje ostvarivanja tog prava (otac djeteta) je Zakon o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom (Službene novine Kantona Sarajevo). Porodiljsko odsustvo traje do godinu dana – navode iz Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo.

Usporedbe radi, zakonom o radu koji je u primjeni u bh. entitetu Republika Srpska navedena oblast uređena je na sličan način, s tim da je predviđeno da otac djeteta pravo na porodiljsko odsustvo može koristiti po isteku 60 dana od rođenja djeteta. Zakonom o radu koji je u primjeni u Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine ta oblast uređena je na isti način kao i Zakonom o radu koji je u primjeni u Federaciji Bosne i Hercegovine odnosno na način da otac djeteta može koristiti navedeno odsustvo nakon isteka 42 dana od dana rođenja djeteta.