Ovaj ledeni kolos, koji je relativno nedavno dosezao veličinu trostruko veću od američkog grada New Yorka, jedan je od najstarijih zabilježenih ledenih brijegova na svijetu i uskoro će obilježiti četrdeset godina od svog odvajanja od Antarktika.
Četrdesetogodišnja historija ledene “kraljice”
A23a se smatra pravim izuzetkom među ledenim brijegovima. Riječ je o takozvanom megabrijegu koji je dobio nadimak “kraljica ledenih brijegova”. Odvojio se od antarktičke ledene ploče Filchner–Ronne tokom ljeta 1986. godine. Međutim, zbog dubine svog potopljenog donjeg dijela brzo se nasukao na morsko dno, ostajući gotovo četiri decenije na istom mjestu uz minimalno smanjenje površine. Njegova dugotrajna stabilnost objašnjena je blizinom matične ledene ploče, što mu je omogućilo da ostane zaleđen u prostoru bez značajnijeg pomjeranja.
Tek 2020. godine A23a se napokon oslobodio te je započeo sporo, ali dinamično putovanje dalje od Antarktika. Iako se očekivalo da će se mirno otklizati u otvorene okeanske struje, uslijedio je period zastoja. Ogromna ledena masa nakratko je ponovo bila zatočena, ovaj put u snažnoj okeanskoj struji koja ju je mjesecima okretala u mjestu.
U decembru 2024. godine ledeni div se ponovo oslobodio te se uputio prema otoku Južna Georgija. Taj smjer izazvao je zabrinutost naučnika, jer se strahovalo od moguće nove nasukanosti i negativnog utjecaja na lokalni ekosistem, uključujući brojne kolonije pingvina koje ovise o pristupu moru. Najgori scenarij izbjegnut je kada je A23a počeo pucati i raspadati se u maju 2025. godine, nekoliko mjeseci prije dolaska do otoka.
Od tada se najveći preostali dio A23a premjestio još sjevernije, u južni dio Atlantskog okeana, gdje toplije struje koje dolaze iz pravca Južne Amerike ubrzavaju njegovo topljenje.
NASA-ine snimke otkrivaju raspad ledenog diva
Najnovije fotografije, koje je 26. decembra zabilježio NASA-in satelit Terra, prikazuju A23a u gotovo neprepoznatljivom obliku. Ledeni brijeg je sada smanjen na približno trećinu svoje nekadašnje površine te je prekriven bazenima plavičaste vode okruženim debelim bijelim obrubima leda, koje naučnici nazivaju bedemima. Uz to, na snimcima se uočava i siva masa nalik mulju, poznata kao ledena mješavina, koja se najvjerovatnije izlila ispod ledenog brijega. Oko njega se razasulo na stotine manjih ledenih blokova koji su se odlomili s njegovih rubova.
Ted Scambos, klimatolog sa Univerziteta Colorado u Boulderu, pojasnio je u izjavi za NASA-u da se plavičasta “kaša” na površini sastoji od otopljenih jezera koja nastaju kada površinski led izgubi svoju strukturnu stabilnost. Kako je rekao, ta se jezera potom povezuju u duge pruge, vjerovatno zbog težine vode koja se nakuplja u pukotinama i rasteže ih.
Prema riječima Waltera Meyera, višeg istraživača u Nacionalnom centru za podatke o snijegu i ledu, pukotine se vjerovatno pružaju paralelno s udubljenjima na donjoj strani ledenog brijega, koja su nastala tokom stoljeća dok se ledena masa kretala preko tla kao dio ledene ploče Filchner–Ronne. “Zapanjujuće je da se te pruge i dalje vide nakon toliko vremena”, dodao je i penzionisani glaciolog s Univerziteta Maryland, Chris Shuman.
Dodatni snimak, koji je 27. decembra zabilježio astronaut s Međunarodne svemirske stanice, sugerira da su te upadljive pruge možda već počele blijedjeti. Na fotografiji se površina čini ujednačenijom, s većim udjelom plavičaste vode.
Za sada nije moguće precizno odrediti koliki je dio A23a još uvijek očuvan niti je li proces njegovog potpunog nestanka već započeo.
Pad titule najvećeg ledenog brijega na svijetu
Zbog svoje golemosti A23a je tokom historije više puta nosio neslužbenu titulu najvećeg ledenog brijega na svijetu. Posljednji put ju je povratio u junu 2023. godine, nakon raspada dotadašnjeg rekordera A76A. Ipak, u septembru 2025. godine, ubrzo nakon susreta s Južnom Georgijom, ponovo ju je izgubio.
Neki su mediji pogrešno izvještavali da A23a i dalje drži svjetski rekord, što je najvjerovatnije rezultat zastarjelih podataka iz Guinnessove knjige rekorda.
Prema najnovijim podacima Nacionalnog centra za podatke o snijegu i ledu, najveći ledeni brijeg na svijetu trenutno je D15A, površine oko 3.100 kvadratnih kilometara. To je tek nekoliko stotina kvadratnih kilometara manje od maksimalne veličine koju je A23a imao u svom historijskom vrhuncu.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.