Kako podržati napad SAD-a na Venezuelu i svrgavanje Nicolasa Madura, a istovremeno američkom predsjedniku jasno i nedvosmisleno staviti do znanja da takvo što nije prihvatljivo na Grenlandu?
“Trebamo Grenland zbog naše nacionalne sigurnosti. Sada je tamo sve puno ruskih i kineskih brodova. Znate li što je Danska nedavno napravila da poveća sigurnost na Grenland? Dovela je još jednu pseću zapregu”, rekao je Donald Trump novinarima u zrakoplovu Air Force One u noći na ponedjeljak po evropskom vremenu, te dodao:
“Ne želim sada govoriti o Grenlandu, pričajmo o tome za 20 dana. Grenlandom ćemo se baviti za dva mjeseca. Evropska unija svjesna je da SAD moraju dobiti Grenland. To je pitanje nacionalne sigurnosti.”
Reagirajući na Trumpov intervju za The Atlantic, danska premijerka Mette Frederiksen, koju u oktobru ove godine čekaju neizvjesni parlamentarni izbori, još u nedjelju je izjavila: “Moram ovo reći vrlo izravno. Sjedinjene Američke Države nemaju pravo anektirati nijednu od tri zemlje Kraljevine Danske (Grenland, Farske Otoke i Dansku).”
Iste večeri, grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen na Facebooku je objavio još oštriji odgovor: “Prijetnje, pritisci i poruke o zauzimanju ne smiju biti temelj odnosa među prijateljima. Ne može se tako govoriti narodu koji je dosljedno pokazivao odgovornost, povjerenje i prijateljstvo. Dosta je takvih izjava. Prestanite s pritiscima. Prestanite s prijetnjama. Prestanite fantazirati o aneksiji.”
Raste strah od američke intervencije
“Otvoreni smo za razgovore. Otvoreni smo za dijalog. Ali to se mora voditi ispravnim kanalima i uz poštovanje prava naroda. A ispravni kanali nisu usputni istupi na društvenim mrežama i internetskim platformama bez poštovanja. Grenland je naš dom i imamo svoje granice. I to će tako i ostati”, zaključio je Nielsen.
Nitko zasad ne spominje sukobe ili venezuelanski scenarij na Grenlandu, no kod danskih i grenlandskih čelnika sve je očigledniji strah od američke aneksije, koja bi se mogla opravdati preventivnom zaštitom od širenja ruskih i kineskih pretenzija na ovom strateškom teritoriju.
Pitanje je što bi uopće Danska mogla učiniti ako Trump odluči zauzeti Grenland. SAD još od kraja 40-ih godina prošlog stoljeća održava vojnu bazu Pituffik na sjeverozapadu Grenlanda. Teško je doći do konkretnih podataka, no izvjesno je da se u Pituffiku nalazi više američkih vojnika nego što ih Danska ima na cijelom Grenlandu.
Trump se izrugivao Danskoj spominjući pseću zapregu, ali činjenica je da u Daneborgu, na sjeveroistoku Grenlanda, postoji danska vojna patrola psećih zaprega pod nazivom Sirius. Sastoji se od 12 vojnika koji održavaju danski suverenitet i policijsku vlast u najvećem nacionalnom parku na svijetu – Sjeveroistočni Grenland.
“Treba razgovarati sa stanovnicima Grenlanda”
Nakon Trumpova preuzimanja predsjedničke dužnosti, Danska je najavila jačanje obrambenih i infrastrukturnih kapaciteta na Grenlandu. Radi se o ulaganju u plovila, zračne baze, radare, dronove i vojne jedinice vrijednom najmanje tri milijarde eura, no realizacija tih planova potrajat će godinama.
Novoimenovani Trumpov izaslanik za Grenland i guverner Louisiane, Jeff Landry, prošle sedmice je za Fox News dao pomirljivu izjavu, naglašavajući da američka administracija nema namjeru “pokušati osvojiti bilo koga ili preuzeti nečiji teritorij”. No istovremeno je ukazao kojim putem Trump namjerava krenuti u svojim pretenzijama.
“Mislim da bismo trebali razgovarati s ljudima koji zapravo žive na Grenlandu. Što trebaju? Što očekuju? Koje im prilike nisu pružene? Zašto im nije pružena zaštita koju zaslužuju?”, rekao je Landry, koji je nakon imenovanja izjavio da mu je zadatak “učiniti Grenland dijelom Sjedinjenih Američkih Država.”
Rufus Gifford, bivši američki ambasador u Danskoj i bliski saradnik Trumpovih prethodnika Baracka Obame i Joea Bidena, dramatično je najavio za danski kanal TV2: “Ljudi moraju shvatiti da, ako SAD učini ono što najavljuje da će učiniti na Grenlandu, to će uništiti svjetski poredak kakav danas poznajemo. Moramo čuti od europskih saveznika, moramo čuti od Kanađana, moramo čuti od ostalih zapadnih zemalja da neće tolerirati ovakvu retoriku.”
Suzdržana podrška rušenju Madura
U skladu s ovim savjetom, nordijski lideri – norveški i švedski premijer te finski predsjednik – spremno su u nedjelju na društvenim mrežama stali u obranu danskog suvereniteta na Grenlandu.
“Grenland je sastavni dio Kraljevine Danske. Norveška izražava punu solidarnost s Kraljevinom Danskom”, napisao je na X-u norveški premijer Jonas Gahr Støre, dok je finski predsjednik Alexander Stubb dodao: “Nitko ne može odlučivati o Grenlandu i Danskoj osim njih samih.”
Iako su sve nordijske zemlje članice NATO-a (Norveška, Švedska, Danska, Finska i Island) i vjerne saveznice SAD-a, subotnje objave spomenutih čelnika vezane za američki napad na Venezuelu bile su ponešto suzdržane upravo zbog grenlandskog pitanja, piše Index.hr.
Tako je švedski premijer Ulf Kristersson napisao na X-u: “Švedska je dugo isticala da Maduro nema demokratski legitimitet, ne samo zbog izborne prijevare 2024. Venezuelski narod sada je oslobođen Madurove diktature. Ali sve države također imaju odgovornost poštivati i djelovati u skladu s međunarodnim pravom.”
Kristersson je, dakako, prešutio koja bi to zemlja trebala “djelovati u skladu s međunarodnim pravom”. Možda će biti jasniji kad i ako se američka zastava zavijori u glavnom gradu Grenlanda, Nuuku, kako je to svojom objavom na X-u prije dva dana najavila Katie Miller, desničarska podcasterica i supruga Stephena Millera, Trumpova bliskog saradnika.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.