Politički vrh, koji je donedavno ignorirao pojačane izjave američkog predsjednika, sada očajnički traži način kako ga zaustaviti, piše Politico.
„Moramo biti spremni na direktnu konfrontaciju“
Da je situacija alarmantna, potvrđuju i diplomatski izvori iz EU-a. „Moramo biti spremni na direktnu konfrontaciju s Trumpom“, izjavio je jedan diplomat upoznat s raspravama. „On je u agresivnom modu i moramo biti spremni.“
Tenzije su dodatno porasle nakon što je američki šef diplomatije Marco Rubio najavio da će sljedeće sedmice s danskim zvaničnicima razgovarati o američkoj akviziciji Grenlanda, dok je Bijela kuća poručila da preferira pregovore, ali da ne isključuje ni vojnu opciju.
Zajednički odgovor Evrope
Kao odgovor, evropski diplomatski napori su se intenzivirali. Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot potvrdio je da je s kolegama iz Njemačke i Poljske razgovarao o zajedničkom evropskom odgovoru.
„Ono što je u pitanju jeste kako Evropa, odnosno EU, može biti ojačana da odvrati prijetnje i pokušaje ugrožavanja svoje sigurnosti i interesa“, rekao je Barrot novinarima. „Grenland nije na prodaju niti za preuzimanje… stoga prijetnje moraju prestati.“
Politico je razgovarao s brojnim zvaničnicima, diplomatama i stručnjacima kako bi istražio koje opcije Evropa ima na raspolaganju. Osjećaj nemoći je, navodi ovaj medij, sveprisutan.
„Svi su potpuno zatečeni i nesvjesni čime zapravo raspolažemo“, rekao je bivši danski zastupnik. „Niko zapravo ne zna šta učiniti jer Amerikanci mogu raditi šta god žele. Ali odgovore trebamo odmah. Ne možemo čekati tri, pet ili sedam godina.“
Opcija 1: Potraga za kompromisom
Trump svoju želju za Grenlandom opravdava vitalnim sigurnosnim interesima SAD-a te optužuje Dansku da ne čini dovoljno kako bi ga zaštitila od rastuće kineske i ruske vojne aktivnosti na Arktiku. Zbog toga bi pregovaračko rješenje — koje bi Trumpu omogućilo da se predstavi kao pobjednik, a Danskoj i Grenlandu da sačuvaju dostojanstvo — moglo biti najbrži izlaz iz krize.
Bivši visoki zvaničnik NATO-a predložio je da bi Savez mogao posredovati između strana, kao što je to činio u sporovima između Turske i Grčke. Američki ambasador pri NATO-u Matthew Whitaker izjavio je da Trump i njegovi savjetnici smatraju da Grenland nije adekvatno zaštićen.
„Kako se led topi i kako se otvaraju rute na Arktiku i Visokom sjeveru, Grenland postaje ozbiljan sigurnosni rizik za kopno Sjedinjenih Američkih Država.“
Saveznici stoga razmatraju nove ponude Trumpu, poput ubrzanja odbrambene potrošnje na Arktiku, održavanja više vojnih vježbi i raspoređivanja trupa radi umirivanja SAD-a. Dvojica diplomata spomenula su i mogućnost uspostave sheme „Arktička straža“, po uzoru na postojeće inicijative na istoku Evrope.
Trumpa privlače i ogromna mineralna nalazišta te potencijalne rezerve nafte i plina. Međutim, eksploatacija resursa iz negostoljubivog terena izuzetno je teška i skupa. Danski izaslanici godinama su bezuspješno zagovarali evropska ulaganja u Grenland, no sada se, prema riječima jednog diplomata EU-a, taj stav počinje mijenjati.
Opcija 2: Finansijska injekcija Grenlandu
Trumpova administracija otvoreno je podržala grenlandski pokret za nezavisnost, s idejom da bi otok, nakon odvajanja od Danske, potpisao sporazum sa SAD-om i bio preplavljen američkim novcem. Iako ne isključuje vojnu silu, Trump insistira da bi Grenland radije preuzeo dobrovoljno. EU i Danska zato pokušavaju uvjeriti Grenlanđane da im mogu ponuditi bolji dogovor.
Prema nacrtu prijedloga Evropske komisije, Brisel planira više nego udvostručiti svoju potrošnju na Grenlandu od 2028. godine. U sedmogodišnjem periodu potrošnja bi porasla na 530 miliona eura, a otok bi se mogao prijaviti i za dodatna 44 miliona eura iz fondova EU-a. Dosadašnja podrška, uglavnom usmjerena na socijalnu zaštitu i obrazovanje, proširila bi se i na razvoj kapaciteta za eksploataciju mineralnih sirovina.
„Imamo mnogo ljudi ispod granice siromaštva, infrastruktura na Grenlandu zaostaje, a naši se resursi uglavnom eksploatiraju bez značajne koristi za Grenland, već prvenstveno za danske kompanije“, rekao je Kuno Fencker, grenlandski opozicioni zastupnik koji podržava nezavisnost. Atraktivna ponuda Danske i EU-a mogla bi biti ključna za zadržavanje Grenlanda van američkog utjecaja.
Opcija 3: Ekonomski protivudar
Od Trumpovog prvog mandata u Evropi se intenzivno razmišlja o sigurnosti bez aktivnog učešća SAD-a.„To je teško, ali je moguće. Međutim, ne znam je li iko ozbiljno razmišljao o osiguravanju evropske sigurnosti protiv Amerike. To je jednostavno ludo“, rekao je Thomas Crosbie, američki vojni stručnjak s Kraljevskog danskog odbrambenog koledža.
EU raspolaže snažnim alatom — Instrumentom protiv prisile, svojevrsnom „trgovinskom bazukom“ stvorenom nakon prve Trumpove administracije. On omogućava Uniji da uzvrati na trgovinsku diskriminaciju. Iako je Brisel ranije prijetio njegovom primjenom, od toga je odustao nakon postizanja dogovora. Kako SAD i dalje nameće carine, EU bi mogao ponovo aktivirati ovaj mehanizam.
„Izvozimo u Sjedinjene Države robu vrijednu više od 600 milijardi eura, a za otprilike trećinu tih proizvoda imamo tržišni udio veći od 50 posto. Jasno je da je to moć koju imamo“, naglasio je Bernd Lange, predsjednik Odbora za trgovinu Evropskog parlamenta. Ključno pitanje, međutim, jeste bi li Trump ovoga puta povjerovao da je EU ozbiljan.
Opcija 4: Slanje vojske
Ako bi se SAD odlučio za vojnu opciju, Evropa bi malo toga mogla učiniti.„Evropa neće preventivno napasti Amerikance, jer bi to bio čin rata“, objasnio je Crosbie. Ipak, prema danskoj trajnoj zapovijedi iz 1952. godine, u slučaju napada na dansku teritoriju vojska bi trebala „odmah započeti borbu, bez čekanja ili traženja naredbi“.
Jedan diplomat EU-a sugerirao je da bi evropske zemlje, na zahtjev Danske, trebale razmotriti slanje snaga na Grenland kako bi povećale cijenu eventualne američke vojne akcije. Iako te snage ne bi mogle zaustaviti invaziju, djelovale bi kao sredstvo odvraćanja.
„Mogli biste imati situaciju u kojoj se grupe ljudi fizički nalaze na putu, poput one na Trgu Tiananmen, što bi potencijalno prisililo američku vojsku da upotrijebi silu ili da se povuče“, rekao je Crosbie. Upozorio je, međutim, da takva strategija nosi visoku cijenu: „Ovo je potpuno neistraženo područje, ali je sasvim moguće da bi životi ljudi bili izgubljeni u pokušaju odbijanja američkog zahtjeva za kontrolu nad Grenlandom.“
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.