Razgovor je, prema dostupnim informacijama, trajao tek 15-ak minuta, a opisan je kao prijateljski. Prema izjavama visokih zvaničnika, oba predsjednika su iskazala interes za napredovanjem prema mirnom, dugoročnom rješenju sukoba.
Dogovor s Kremljom
Prema onome što je vidljivo iz medija i raznih izjava, predsjednik Putin je iznio detaljne argumente o važnosti oslanjanja na prethodne dogovore između dviju administracija, naglašavajući da privremeno primirje, što je prijedlog Ukrajine i EU, produžava sukob.
Istaknuto je da konačan prekid rata zahtijeva hrabru političku odluku Kijeva, naročito zbog ruskog zahtjeva da ukrajinske snage napuste Donbas. Ključno je da je dogovoreno formiranje dvije radne grupe – jedna sigurnosna i druga za ekonomska pitanja, s početkom rada u januaru 2026. godine.
Bitka za Donbas ulazi u ključnu fazu
Istog dana održan je sastanak predsjednika Trumpa i predsjednika Zelenskog na Floridi. Obojica su izrazila optimizam o napretku prema mirovnom sporazumu, ali je ključna tačka – Donbas, ostala neriješena.
Međutim, razgovor dolazi u trenutku kada se ukrajinska vojska povlači iz Sjeverska i nakon što je bitka za aglomeraciju Pokrovska riješena. Bitka za Donbas dolazi do ključne, završne faze, odnosno do linije Kramatorsk-Slavjansk.
Rusi plasirali neuvjerljivu informaciju o napadu na Putinovu rezidenciju
Idućeg dana pojavila se informacija koju je plasirao ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov o napadu dronovima na državnu rezidenciju ruskog predsjednika u Novgorodskoj oblasti.
Prema izjavama iz Kremlja, Trump je bio “šokiran i ogorčen” tom viješću te dodao da je dobro da američka administracija nije odobrila isporuku Tomahawk projektila. Ministar Lavrov je spomenuo da takva akcija neće ostati bez odgovora. Uprkos tome, Rusija i SAD su se složili nastaviti dijalog i saradnju.
Kao i kod svake slične akcije u ovom ratu, ponovo se otvorilo pitanje istinitosti i odgovornosti za napad na rezidenciju. Predsjednik Zelenski je rezolutno odbio povezanost Kijeva s tim napadom. Optužio je Rusiju da pokušava ugroziti sva diplomatska postignuća Ukrajine i SAD-a te je spomenuo da Rusija zapravo ne želi poduzeti ključne korake za završetak rata.
Prilično je očito da su Rusi izmislili napad
Osim izjave Zelenskog, pojavile su se i analize koje pokazuju ključne nedosljednosti u službenim verzijama ruskih ministarstava. Npr. ministar Lavrov je izjavio da je Ukrajina lansirala 91 dron, dok se u izvještaju ruskog ministarstva odbrane navodi obaranje 41 drona iznad Novgorodske oblasti, 49 je presretnuto iznad Brjanske i jedan iznad Smolenske oblasti.
Ukupno ih je 91, ali s različitim fokusom. Također, ne poklapaju se ni vremena napada. Prema Lavrovu, radi se o noćnom napadu, dok iz ministarstva odbrane tvrde da je napad bio u jutarnjim satima između 7 i 9 sati. Od ostalih dokaza, nema dostupnih video snimaka, izjava lokalnih građana o upozorenjima, fotografija ostataka dronova i sl. Također, ISW ističe da ovaj napad nema tipične pokazatelje ukrajinskih udara.
Novi razgovor Putina i Trumpa
Istog dana uslijedio je još jedan telefonski razgovor predsjednika Trumpa i predsjednika Putina. Prema pisanjima, američki predsjednik je detaljno informisao ruskog predsjednika o rezultatima razgovora na Floridi.
Američka je strana u tom razgovoru insistirala na pokretanju “stvarnih” koraka Ukrajine prema konačnom rješenju. Ruska strana pak smatra da su neki postignuti dogovori između Ukrajine i SAD-a ostavili prostor Ukrajini da izbjegne neke tačke iz početnog plana (plan od 20 tačaka).
Istog dana je predsjednik Putin održao sastanak u Kremlju s načelnikom Generalštaba Valerijem Gerasimovom i ostalim komandantima. Gerasimov je izvijestio ruskog predsjednika o tome šta je ruska vojska zauzela u 2025. godini. Naglasak je bio na daljnjem “faznom” zauzimanju Donbasa, Zaporoške i Hersonske oblasti.
Šta Rusi pokušavaju?
Sve ove poruke iz Kremlja doživljavaju se kao dio ruske strategije za jačanje pozicije u pregovorima, posebno kada je riječ o teritorijalnim ustupcima. Uz to, ovo je i opravdanje (ili prijetnja) za eventualnu eskalaciju. Ukratko, Kremlj želi pregovore voditi iz pozicije “moći”.
S druge strane, Kijev je sve bliže pristanku na značajne teritorijalne ustupke. Iako se to možda ne očituje kroz formalno odstupanje, povlačenje snaga iz određenih gradova i mjesta svakako je dio političke, a ne strogo vojne taktike.
Ipak, događaji pokazuju da je rat još uvijek daleko od kraja, a kako se čini, ključna će biti sposobnost američke administracije da uravnoteži pritisak na obje strane bez da sukob dodatno eskalira, piše Index.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.