Kultura

Monografija "Festival Ilidža 1963-2023" prvih 60 godina NAJVEĆEG FESTIVALA NARODNE MUZIKE NA BALKANU

Centar za edukaciju, sport i rekreaciju „Safet Zajko“ u sarajevskoj općini Novi Grad, u utorak 23. decembra, bit će mjesto okupljanja istinskih zaljubljenika u tradicionalnu pjesmu sevdalinku. U ovom centru, s početkom u 18 sati, bit će upriličena promocija monografije „Festival Ilidža 1963–2023“, čiji su autori magistri Enver Šadinlija, komunikolog, i Damir Galijašević, etnomuzikolog.

FOTO:
FOTO:
FOTO: NASLOVNA STRANA MONOGRAFIJE
FOTO: NASLOVNA STRANA MONOGRAFIJE

Riječ je o kapitalnom projektu u kojem autori na više od 300 stranica, analitički i dokumentarno prate prvih šezdeset godina postojanja i djelovanja najvećeg festivala narodne muzike na Balkanu, festivala koji je ostavio neizbrisiv trag u muzičkoj i kulturnoj historiji Bosne i Hercegovine i regiona. Monografija ne tretira festival isključivo kao muzički događaj, već kao društveni i kulturni fenomen koji je oblikovao muzičke ukuse, standarde interpretacije i odnos prema tradicionalnoj pjesmi.

FOTO: AUTORI PROJEKTA
FOTO: AUTORI PROJEKTA

Osim autora, o značaju ove publikacije govorit će i recenzenti: prof. dr. Tamara Karača Beljak, etnomuzikolog; doc. dr. Davor Vidaković, sociolog i Hajdar Arifagić, novinar, te prof. Enisa Hajdarević Šojko, predsjednica Udruženja estradnih izvođača Kantona Sarajevo.

Poseban značaj ovakvih publikacija ogleda se u činjenici da sevdalinka, kao nematerijalno kulturno naslijeđe, ne može opstati samo kroz izvođenje, već zahtijeva i ozbiljnu naučnu, publicističku i arhivsku obradu. Knjige poput ove čuvaju pamćenje o interpretatorima, autorima, aranžerima, urednicima i organizatorima koji su dali nemjerljiv doprinos očuvanju autentičnog izraza sevdalinke, ali i njenomprilagođavanju savremenom vremenu.

U vremenu ubrzanih kulturnih promjena, kada je tradicionalna muzika često potisnuta komercijalnim sadržajima, ovakve monografije imaju i edukativnu ulogu. One predstavljaju vrijedan izvor za istraživače, studente, muzičare i buduće generacije, ali i podsjetnik široj javnosti na duboku emotivnu, poetsku i muzičku vrijednost sevdalinke.

Iz etnomuzikološke perspektive, vrijednost monografije ogleda se u sistematičnom praćenju transformacija sevdalinke kroz festivalski okvir. Autori ukazuju na promjene u izvođačkoj praksi, aranžmanima, instrumentariju i estetskim kriterijima, posebno u odnosu između tradicionalnog izraza i savremenih produkcijskih zahtjeva. Festival Ilidža se u tom smislu pojavljuje kao posrednički prostor između usmene tradicije i institucionalizirane muzičke produkcije, gdje sevdalinka dobija nove forme.

Sociološki gledano, monografija uspješno mapira festival kao mjesto kulturne legitimacije. Kroz selekcijske procese, žirije, medijsku vidljivost i nagrade, Ilidža je decenijama formirala kanon „prihvatljive“ narodne muzike, utičući na karijere izvođača i na društvenu hijerarhiju muzičkih stilova. Autori implicitno otvaraju pitanje odnosa moći unutar kulturnog polja, iako bi ovaj aspekt mogao biti dodatno teorijski razrađen.

FOTO: DAMIR GALIJAŠEVIĆ
FOTO: DAMIR GALIJAŠEVIĆ

Kritički posmatrano, monografija dominantno njeguje dokumentarno-afirmativni diskurs, što je razumljivo s obzirom na njen arhivski karakter, ali u pojedinim dijelovima ostavlja prostor za dublju problematizaciju konflikata između tradicije i komercijalizacije, kao i ideoloških i političkih uticaja na festivalsku politiku tokom različitih historijskih perioda. Ipak, ova suzdržanost ne umanjuje naučnu vrijednost djela, već ga čini otvorenim za daljnja istraživanja.

Poseban doprinos monografije leži u njenoj ulozi kulturne memorije. U kontekstu nestajanja živih nosilaca tradicije i fragmentacije arhiva, knjiga funkcioniše kao stabilan referentni okvir za buduće etnomuzikološke i interdisciplinarne studije. Time sevdalinka biva potvrđena ne samo kao muzički žanr, već kao dinamičan društveni fenomen, čiji se identitet kontinuirano pregovara između prošlosti i savremenosti.

FOTO: ENVER ŠADINLIJA
FOTO: ENVER ŠADINLIJA

Monografija „Festival Ilidža 1963–2023“ stoga se može posmatrati kao važno polazište za kritičko razumijevanje odnosa između festivala, tradicije i kulturnog identiteta, te kao neizostavno štivo u proučavanju sevdalinke i kulturnih politika na prostoru Bosne i Hercegovine.

-Ovo je knjiga koja javnosti donosi dragocjene informacije o nastanku Ilidžanskog festivala, razvoju najljepše narodne pjesme Bosne i Hercegovine i bivše Jugoslavije, o ljudima, organizaciji i jednom izuzetno važnom periodu života na ovim prostorima, ističe Enver Šadinlija, jedan od autora. Neizmjerno sam sretan što smo Damir Galijašević i ja uspjeli prirediti publikaciju koja svjedoči o svijetlom periodu naše muzičke tradicije i potvrđuje da sevdalinka ima svoje utemeljenje, kontinuitet i budućnost.