Politika

Dragan Mioković: "Ovaj dan mi je važan, on ne da vatri da se ugasi..."

“Zavnobihovska BiH je ona u kojoj sam se rodio, za čiju sam nezavisnost glasao i za koju sam se borio.

FOTO: BOSNAINFO
FOTO: BOSNAINFO
Arhiva

Zavnobihovska znači i evropska, to često zaboravljamo. Nažalost neću umrijeti u takvoj zemlji. No, upravo zato mi je ovaj dan važan, on ne da vatri da se ugasi. Živjela Bosna i Hercegovina, živjela najplemenitija ideja o njoj”, poručio je Dragan Mioković, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH.

Dan državnosti Bosne i Hercegovine obilježava se u znak sjećanja na Prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH) u Mrkonjić Gradu 1943. godine, na kojem su donesene odluke o obnovi državnosti Bosne i Hercegovine.

Prije 82 godine, Vijećnici ZAVNOBiH-a, njih ukupno 247 iz svih dijelova zemlje, usvojili su Rezoluciju o osnivanju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima Bosne i Hercegovine u kojima je rečeno da je “Bosna i Hercegovina jedinstvena i nedjeljiva država, ni srpska ni hrvatska ni muslimanska nego i srpska i muslimanska i hrvatska, zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost Muslimana, Srba i Hrvata, ali i svih ostalih naroda koji u njoj žive”.

Za predsjednika ZAVNOBiH izabran je bijeljinski ljekar Vojislav Kecmanović, a njegovi potpredsjednici bili su Avdo Humo, Aleksandar Preka i Đuro Pucar Stari. Za sekretara je izabran Hasan Brkić.

ZAVNOBiH je bio najviši državni organ antifašističkog pokreta u Bosni i Hercegovini tokom Drugog svjetskog rata, te se razvio kao nosilac bosanskohercegovačke državnosti.

Značaj zasjedanja u Mrkonjić Gradu leži u činjenici da je njegovim odlukama, prvi put od 1463. godine, kada je pala pod upravu Osmanske imperije, Bosna i Hercegovina obnovila državnost. Zahvaljujući tome, u sastav buduće Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) ušla je kao jedna od šest republika, ravnopravna ostalima.