Ali, ta podrška je erodirala pod teretom neumoljivih slika iz Gaze, rastućeg javnog negodovanja i poziva na pravdu. Sada se obje nacije nalaze na raskršću uhvaćene između diplomatskog opreza i javnosti koja zahtijeva odgovornost.
U Australiji su masovne propalestinske demonstracije preoblikovale politički razgovor. Najveći od njih – skup Marš za čovječanstvo u augustu – okupio je desetine hiljada ljudi na ulicama, zahtijevajući kraj izraelskog genocida u Gazi. Pritisak je natjerao Canberru da prizna državu Palestinu, što je označilo značajnu – iako uglavnom simboličnu – promjenu u politici.
Novi Zeland je, međutim, više oklijevao. Dok je javno raspoloženje također postalo glasnije, Wellington nije slijedio primjer Australije. Njegov ministar vanjskih poslova kasnije je u UN-u potvrdio da zemlja neće dati priznanje – barem zasad.
Anketa
Ben Saul, australijski akademik koji obavlja funkciju specijalnog izvjestitelja UN-a za ljudska prava i borbu protiv terorizma, rekao je za Anadolu da su protesti u Australiji „vremenom postali jači kako se tragedija u Gazi pogoršavala“.
Anketa iz jula pokazala je da 45% Australijanaca podržava priznavanje Palestine, u odnosu na 35% u maju 2024. – značajna promjena u javnom mnijenju.
Saul je dodao da je Australija priznala Palestinu tek nakon što su tri četvrtine svijeta to već učinile.
Ipak, priznao je da je potez Canberre korak u pravom smjeru.
„To je simbolično važno u zaštiti palestinskog prava na samoopredjeljenje“, dodao je Saul, koji je ujedno i predsjedavajući katedre za međunarodno pravo na Univerzitetu u Sydneyu.
Odluka, rekao je, „izoluje i vrši pritisak na Izrael i SAD, te otvara mogućnost obostrano korisnih diplomatskih, trgovinskih i drugih odnosa između Australije i Palestine“.
Canberrina objava izazvala je oštre kritike Tel Aviva, ali je Australija udvostručila pritisak, pozivajući Izrael da okonča humanitarnu katastrofu u Gazi. Novi Zeland suzdržan, izaziva negativne reakcije –
Hiljade Novozelanđana redovno su održavale demonstracije, a Auckland se pojavio kao središte propalestinskog pokreta. Ankete pokazuju da skoro polovina Novozelanđana podržava priznavanje palestinske države, a većina podržava prekid vatre od 2023. godine, prema geopolitičkom analitičaru Geoffreyju Milleru.
„Kao i drugdje, užasna priroda rata u Gazi, uključujući pogoršanje humanitarne situacije i rastući broj civilnih žrtava, čini pozadinu rastuće podrške palestinskom cilju u Australiji i Novom Zelandu“, rekao je Miller za Anadolu.
Izraelski napadi u protekle dvije godine ubili su više od 67.000 Palestinaca u Gazi, većinom žena i djece, a ranili su skoro 170.000 drugih, prema podacima palestinskih vlasti.
Nezavisna međunarodna istražna komisija UN-a zaključila je prošlog mjeseca da Izrael čini genocid u enklavi, gdje je njegova opsada i blokada svih osnovnih potrepština također izazvala glad u kojoj je ubijeno više od 460 Palestinaca, uključujući više od 150 djece.
Koalicija Luxona
Miller je rekao da oklijevanje Novog Zelanda da prizna Palestinu dijelom proizlazi iz želje za održavanjem bliskih veza sa SAD-om.
Ministar vanjskih poslova Winston Peters, napomenuo je, „želi približiti Novi Zeland SAD-u i ostati u dobrim odnosima s administracijom Donalda Trumpa.“
Domaća politika također je oblikovala odgovor.
Koalicija premijera Christophera Luxona uključuje Petersovu populističku stranku Novi Zeland Prvi i desničarsku stranku ACT, koju predvodi David Seymour. Peters je prošlog mjeseca rekao u Generalnoj skupštini UN-a da je kabinet odbio priznati Palestinu – stav koji podržava Seymourova više proizraelska stranka, prema Milleru.
Odbijanje je izazvalo široke kritike. Bivša premijerka Helen Clark nazvala je to “danom srama”, dok je lider opozicionih laburista Chris Hipkins rekao da je taj potez “moralno neprihvatljiv” i da je Novi Zeland stavio na “pogrešnu stranu historije”.
Luxon je branio odluku, rekavši da je to odluka na koju Novozelanđani mogu biti “ponosni” – iako je prethodno kritikovao izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da je “otišao predaleko” u Gazi i rekao da je “izgubio kontrolu”.
Vođa Zelenih Chloe Swarbrick, koja je suspendovana iz Parlamenta tokom debate o zakonu kojim se traže sankcije protiv Izraela, oštro je kritizirala vladu zbog odbijanja da se pridruži istomišljenicima u priznavanju Palestine.
Prilikom predstavljanja svog zakona ranije ove godine, Swarbrick je rekla zakonodavcima da je potrebno „šest od 68 vladinih zastupnika s kičmom da bi stali na pravu stranu historije“.
„Odgovori sugeriraju da bi stav Novog Zelanda prema palestinskom pitanju i ratu u Gazi mogao podijeliti stranačke linije – okončavajući ranije ujedinjeniji pristup među parlamentarcima“, rekao je Miller.
Da li je priznanje državnosti Palestine dovoljno?
Saul je rekao da Australija mora ići dalje od simboličnog priznanja i poduzeti značajne akcije: podržati istragu Međunarodnog krivičnog suda, obustaviti izvoz oružja, sankcionirati ilegalna izraelska naselja i istražiti osobe s dvojnim državljanstvom koje se bore za Izrael.
„Mnogi Australci nisu zadovoljni onim što je vlada učinila“, rekao je.
Čak i nakon priznanja palestinske državnosti, Canberra još nije nametnula „nikakve značajne sankcije izraelskim političkim i vojnim liderima odgovornim za nasilje u Gazi“.
Australija je također optužena za navodno prikrivanje detalja o svom učešću u lancu snabdijevanja koji Tel Aviv koristi za održavanje svojih borbenih aviona F-35.
Australija ima “zakonsku obavezu prema Sporazumu (UN) o trgovini oružjem da ne izvozi komponente koje bi vjerovatno mogle biti korištene u kršenju humanitarnog prava – ili tamo gdje postoji prevladavajući rizik od takve upotrebe”, rekao je.
Zemlji je također, prema međunarodnom pravu, zabranjeno izvoziti dijelove oružja u treće zemlje, poput SAD-a, koji bi se zatim mogli prenijeti u Izrael, dodao je.
Mnogi državljani s dvojnim izraelsko-australijskim državljanstvom također su se borili u Gazi, još jednom području gdje bi vlada mogla poduzeti odlučne mjere.
Saul je pozvao na sveobuhvatni mirovni plan utemeljen na međunarodnom pravu, “uključujući prekid okupacije, poštovanje samoopredjeljenja i nezavisne državnosti, te palestinsku sigurnost od bilo kakve buduće izraelske agresije”.
Na humanitarnom frontu, pozvao je vladu premijera Anthonyja Albanesea da poveća pomoć i posveti se poslijeratnoj obnovi.
U Wellingtonu, Miller je primijetio da je Novi Zeland uveo zabrane putovanja izraelskim krajnje desničarskim ministrima Bezalelu Smotrichu i Itamaru Ben-Gviru, ali da mu nedostaju pravni alati za šire sankcije.
Australijanci su gorko razočarani
Saul je rekao da priznanje Palestine od strane vladajuće australijske laburističke vlade signalizira „nezavisniju vanjsku politiku“ – čak i suočeni s otporom SAD-a.
Australija i Novi Zeland su dio saveza za razmjenu obavještajnih podataka Pet očiju sa SAD-om, Velikom Britanijom i Kanadom.
SAD ostae najbliži sigurnosni partner Canberre, „tako da je održavanje tog odnosa faktor koji utiče na stav Australije o Palestini“, rekao je Saul.
Ali domaće frustracije rastu, upozorio je.
„Australijanci su gorko razočarani što njihova vlada nije učinila više da spriječi ove zločine i da Izrael pozove na odgovornost, pa su u velikom broju izašli na ulice u znak protesta“, rekao je Saul.
Otkako je Izrael pokrenuo genocidni rat protiv Gaze, Australija je također svjedočila naglom porastu islamofobnih incidenata – uključujući fizičke napade, verbalno uznemiravanje i prijetnje silovanjem – koji su se više nego udvostručili u posljednje dvije godine.
„Australijska vlada je oštro osudila sve rasističke napade povezane sa sukobom, uključujući islamofobiju i antisemitizam“, rekao je Saul. „To su marginalni elementi i ne predstavljaju stavove većine Australijanaca.“
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.