Infrastrukturni projekti bi trebali biti realizovani iz Plana rasta, ali prvo treba provesti reforme. Gdje je bh. pruga u evropskom kolosijeku i kuda idu bh. vozovi?
Entitetske željeznice bilježe višemilionske gubitke, gomilaju dugove, a vozovi voze prugama iz prošlog vijeka, koje izgledaju, kako kaže bivši zamjenik ministra komunikacija i transporta BiH Nedžad Branković, “kao mjesta gdje raste trava između pragova”.
“Željeznice, koje su osnov kopnenog transportnog prijevoza u svijetu, mi smo potpuno zapustili, skoro da ih nemamo. A imali smo nekada 3.500 kilometara pruga”, ističe Ešref Gačanin, predsjednik Udruženja konsultanata inžinjera Bosne i Hercegovine.
Slika je to željezničke infrastrukture, kojom bi Bosna i Hercegovina trebala trasirati put ka Evropskoj uniji. Pa je roba umjesto prugama otišla drugim – drumskim pravcima. Željeznice Federacije godišnje su sa deset miliona tona roba spale na transport svega šest. Prepušteno je to cestovnim prevoznicima, pogotovo u segmentu tečnih goriva, što je skuplje, uništava ceste, ali i okolinu, a pokazalo se i nakon blokada bh. prevoznika – nesigurno.
“U svom voznom parku imamo sto željezničkih cisterni koje ne rade 30 godina. To znači da je, uglavnom, drumski lobi, odnosno kamioni preuzeli prijevoz tečnih tereta u Bosni i Hercegovini. To za posljednicu ima velike gužve u saobraćaju, zagađenost itd. Tri do četiri voza dnevno bi dovezla sve te količine – 140 cisterni kamiona se nalazi dnevno na cesti”, naglašava Namir Mahmutović, direktor Sektora za teretni i putnički promet Željeznica FBiH.
“Nismo shvatili ulogu željeznice u društvu, ulogu željezničkog transporta. Sve smo prebacili na cestu, što je opterećuje i zbog čega cesta propada”, kaže Osman Lindov, profesor na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije UNSA.
Veliki bh. industrijski giganti Cementara Kakanj, ArcelorMittal, GIKIL, robu uvoze i izvoze preko Luke Ploče, ali željeznice kao transportna ruta nisu samo za unutrašnje tržište već ključna karika ka evropskoj željezničkoj mreži. Zato će se Bosna i Hercegovina za pet godina morati usmjeriti na ovaj, a ne cestovni trasport.
“Plan rasta, kad govorimo o projektima, bit će formiran tako da će se bodovati projekti po svojim prioritetima, po spremnosti za izvođenje tih projekata. Iskreno se nadam da će željeznički projekti biti u samom vrhu, ali to ne mogu sada previdjeti”, ističe Edin Forto, ministar komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine (NS), izvještava Federalna.ba.
“Treba prijeći na regionalni koncept, na regionalno integriranje i funkcionalno treba integrirati željeznički sektor sa subjektima koji upravljaju robnim tokovima. To su veliki logički operatori, to su pomorske luke i svi oni koji usmjeravaju robne tokove na željeznici”, pojašnjava Branković.
Pruge kojim vozovi voze 30 na sat, električne lokomotive u garaži, jer nismo elektrificirali pruge, a susjedi u pogon pustili voz na baterije. Za bh. politiku to je daleka budućnost zbog željezničke mreže u koju nije ulagano 30 godina.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.