Region

Posljedica ljetnjih požara: U Crnoj Gori, Srbiji i Albaniji emisije ugljika najveće u posljednjih 18 godina

Ovog ljeta su ispuštanja ugljika u atmosferu vezana za šumske požare najviša od kada su počela mjerenja prije 23 godine u Evropi, saopštio je evropski servis Copernicus.

FOTO: MARIJA PEŠIĆ/VIJESTI/ILUSTRACIJA
FOTO: MARIJA PEŠIĆ/VIJESTI/ILUSTRACIJA

Poslije ljetnjih mjeseci od juna do avgusta obilježenih intenzivnom aktivnošću šumskih požara u Evropi, posebno na Iberijskom poluostrvu, ukupne emisije ugljika procijenjene za Evropsku uniju i Veliku Britaniju su od kraja avgusta, uz još uvijek aktivnu sezonu požara, najviše ikad registrovane od početka analiza servisa nadzora atmosfere Copernicusa (CAMS), piše u saopštenju.

Od početka godine šumski požari u Evropi oslobodili su 12,9 megatona ugljika. Prethodni godišnji rekord bio je 11,4 megatona ugljika 2003. kao i 2017.

Ti rekordni pokazatelji uglavnom su rezultat šumskih požara koji su zahvatili Iberijsko poluostrvo sredinom avgusta. Samo u Španiji četvoro ljudi je izgubilo život, a izgorjelo je više od 350.000 hektara površina.

„Ukupne emisije za region koje su bile niže od prosječnih do početka augusta radikalno su promijenjene samo u razmaku od jedne nedjelje“, saopštio je Copernicus.

Samo emisije iz požara u Španiji i Portugalu predstavljaju oko tri četvrtine ukupnih emisija ugljenika u Evropi.

Šumski požari su ovog ljeta zahvatili i šume u Turskoj, Kipru i nekim balkanskim zemljama, zbog talasa vrućine i suše.

Naučnici se slažu da klimatsko zagrijavanje izazvano ljudskom aktivnošću vodi ka sve intenzivnijim i češćim požarima vegetacije.

Od kraja jula Kopernikus saopštava da su nivoi emisije ugljenika vezani za požare u Grčkoj i Turskoj među najvišim u 23 godine otkako se vode mjerenja.

Velika Britanija je već zabilježila godišnji rekord emisija ugljika, a godina još nije završena.

U Crnoj Gori, Srbiji i Albaniji emisije ugljika bile su druge najviše ove godine, poslije 2007. godine.

Požari u Kanadi i mega-požari tokom ljeta nastavili su se do početka septembra izazivajući druge najviše godišnje emisije poslije 2023. godine.

Znatne količine dima prešle su Atlantik početkom augusta i stigle do zapadne Evrope, navodi Copernicus.

Ljeto 2025. godine takođe je obilježeno epizodama prenosa saharske prašine koje je bilo neuobičajeno često i intenzivno, istovremeno iz Sredozemlja ka jugu Evrope i preko Atlantika ka američkom kontinentu.

Toplotni talasi učinili su da se povećaju koncentracije ozona iznad regulisanih nivoa nad većim dijelom Evrope, čime se pogoršava kvalitet vazduha, a samim tim i ljudskog zdravlja.