Pripovijetka je objavljena 1925. godine, a u njoj je opisana gradnja mosta na Žepi, rijeci koja često nabuja i odnese most.
Historijat mosta opisan je i na samoj lokaciji, s obzirom da je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.Stoji da je Most na Žepi izgrađen u 16. stoljeću. S obzirom na starost, naznačeno je i upozorenje da je spomenik ugrožen, a svako diranje mosta u bilo koje svrhe, pa i istraživačke bez dozvole, kažnjivo.Izgrađen je neposredno nakon Višegradske ćuprije, kao dio plana poboljšanja putne komunikacije u Carevini.
Utemeljitelj mosta je Mehmed-paša Sokolović, a graditelj Mustafa-čauš, učenik Mimara Sinana što je vidljivo po načinu zidanja, linijama luka i drugim elementima koji su veoma bliski mostu Mehmeda-paše Sokolovića u Višegradu.
Izvorna lokacija mosta bila je osam kilometara jugoistočno, na trasi saobraćajnice koja se u Višegradu odvajala od starog stambolskog druma i nizvodno pratila lijevu obalu Drine.
Izgradnja akumulacionog jezera HE Bajina Bašta direktno je ugrozila most koji je u periodu od 1966 do 1968. godine demontiran, a kamen izvorne građe je prenesen na današnju lokaciju gdje je most rekonstruiran.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika donijela je odluku kojom se Most na Žepi, općina Rogatica, proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.