BiH

DUG SE MOŽE ZNATI, ALI NE I UPLATE Lista dužnika za PDV, akcize i carine javno dostupna, podaci o onim koji to uplaćuju i iznosima - posebno povjerljivi podatak

Propisima u Bosni i Hercegovini navedeno je da su firme koje za PDV, akcize i carine duguju veći iznos od 25.000 KM javno dostupni na listi dužnika i da svako može vidjeti o kojim kompanijama se radi, gdje su njihova sjedišta sa mjestima i adresama, kao i iznosima potraživanja, ali firme koje redovno izmiruju svoje obaveze i iznosi koje uplaćuju predstavljaju - "posebno povjerljive podatke".

FOTO: ARHIV
FOTO: ARHIV
Ilustracija

Kao razlog zašto se dužnici objavljuju Uprava za indirektno/neizravno oporezivanje BiH navodi da nakon što su 1. januara 2014. godine stupile na snagu izmjene i dopune Zakona o postupku neizravnog oporezivanja, po prvi od uspostave Uprave za neizravno oporezivanje BiH, stekli su se zakonski uvjeti za javno objavljivanje imena dužnika, koji imaju neizmirene obaveze po osnovu PDV-a, trošarine i carine.

Pored javne objave dužnika, u izmjenama i dopunama Zakona o postupku neizravnog oporezivanja, kojeg je na prijedlog UNO i Upravnog odbora UNO usvojila Parlamentarna skupština BiH, naknadni teret prinude je smanjen sa 10 na 5 posto, a zatezna kamata sa 0,06 na 0,04 posto svakog dana zakašnjenja.

“Svi obveznici koji ne žele naći na javno objavljenoj listi dužnika i time ugroziti svoju poslovnu reputaciju, trebaju da izvrše uplatu dugovanja po osnovu neizravnih poreza”, ocjena je Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

No, zatrađite li spisak firmi koje redovno uplaćuju PDV, akcize i carine i iznose koje su to kompanije u Bosni i Hercegovini koje najviše pune budžete u BiH dobit ćete sljedeći odgovor:

“Konstatovano je da se traže podaci koji su posebno povjerljivi, te je davanje istih u suprotnosti sa odredbama člana 52. stav (1) Zakona o postupku indirektnog oporezivanja”, navode iz Uprave za indirektno oporezivanje.

“Podaci, zapisi ili izvještaj koje UIO dobije kao rezultat izvršavanja obaveza po osnovu indirektnih poreza posebno su povjerljivi i mogu se koristiti samo za potrebe indirektnih poreza ili za izricanje sankcija indirektnih poreza”, navode iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Podaci se, naglašavaju, ne mogu ustupiti ili objaviti bilo kojoj drugoj strani, osim u slijedećim slučajevima saradnje sa pravosudnim organima ili sa javnim tužiocem u istragama ili krivičnom gonjenju po službenoj dužnosti, pravosudnim organima ili sa javnim organima u zaštiti maloljetnih lica ili drugih lica bez ovlaštenja za postupanje, sudijama u izvršenju rješenja. Kod zahtjeva za dostavljanje podatka od sudije potrebna su odgovarajuća objašnjenja u vezi sa nemogućnosti dobijanja podatka iz bilo kojih drugih izvora.

Isto važi i u saradnji sa drugim poreskim upravama za potrebe poštovanja poreza u okvirima njihove nadležnosti, fondovima koji upravljaju socijalnim doprinosima i drugim javnim administracijama za borbu protiv prevara u sistemima penzione ili javne (socijalne) pomoći, državnim organima koji su nadležni za naplatu drugih javnih prihoda za potrebe identifikacije poreskih obveznika, Savjetom ministara Bosne i Hercegovine, Vladom Republike Srpske, Vladom Federacije Bosne i Hercegovine, kao i saradnje sa Vladom Brčko distrikta, za potrebe obavljanja poslova iz njihovog djelokruga.

To isto i sa organima nadležnim za sprovođenje radnji na otkrivanju i sprečavanju krivičnih dijela, ako do njih ne mogu doći na drugi način, Agencijom za statistiku Bosne i Hercegovine i entitetskim zavodima za statistiku i dostavljanje podataka koji su potrebni za obavljanje poslova iz njihove nadležnosti i Centralnom bankom Bosne i Hercegovine u obimu koji je potreban za obavljanje poslova iz njihove nadležnosti.