Ovaj istaknuti intelektualac, potomak ugledne ulemanske porodice, djelovao je u različitim segmentima rada. Bio je poliglot, naučnik, orijentalista, humanist i pravednik, koji je štitio sve one koji su se našli na udaru tadašnjih zakona.
Kao kustos i bibliotekar Zemaljskog muzeja BiH, gdje je radio u dva navrata – od 1927. do 1929. i od 1937. do 1944. godine – dao je nemjerljiv doprinos očuvanju kulturno-historijskog naslijeđa.
Najčešće se njegovo ime povezuje sa spašavanjem Sarajevske hagade tokom Drugog svjetskog rata, kada je, uz povelju kralja Tvrtka, ovu dragocjenu rukopisnu građu izmjestio iz Muzeja i sakrio na sigurnu lokaciju, poznatu samo njemu i tadašnjem direktoru.
Ostatak vrijedne zbirke kamuflirao je među druge knjige kako bi je zaštitio od njemačkih vojnika. O ovim potezima svjedoči dokument Ministarstva prosvjete NR BiH iz 1945. godine.
Iako je svojim djelima dokazivao privrženost antifašističkim vrijednostima, nakon rata Korkut je uhapšen i osuđen na osam godina zatvora u politički motiviranom procesu, pod optužbom za saradnju s okupatorom. Njegov život i rad, međutim, ostali su snažno obilježeni borbom za ljudska prava i zaštitom nedužnih.
Upravo zbog toga, 1994. godine, jevrejski memorijalni centar Yad Vashem iz Izraela proglasio je Derviša Korkuta i njegovu suprugu Servet “Pravednicima među narodima”, kao priznanje za spašavanje jevrejske djevojke koju su, uprkos rizicima, sakrili u vlastitom domu tokom nacističke okupacije.
Derviš Korkut preminuo je 1969. godine u Sarajevu. Danas, više nego ikada, njegovo nasljeđe podsjeća na značaj hrabrosti, humanosti i nepokolebljive borbe za očuvanje kulturnog identiteta.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.