Rasprava o tome jesu li psihopatske osobine urođene ili naučene i dalje traje. Pojam “psihopat” obično se koristi za osobe s narušenom sposobnošću empatije, smanjenim emocionalnim reakcijama, većom sklonošću agresiji i impulzivnosti. No, stručnjaci se i dalje pitaju treba li psihopatiju smatrati dijagnostičkim poremećajem ili tek skupom kontroverznih ponašanja.
Istraživanje mozga
Znanstvenici u Kini skenirali su mozgove 82 ispitanika koji nikada nisu bili dijagnosticirani kao psihopati. Analizom su primijetili da osobe sklonije agresiji, manipulaciji i nedostatku empatije imaju nešto drugačiju moždanu strukturu od ostalih. Ipak, to ne znači da će svaka osoba s takvim osobinama postati nasilna ili kriminalna. Te se crte, naglašavaju stručnjaci, javljaju na spektru – od blagih do ekstremnih.
Osim snimki mozga, sudionici su ispunjavali upitnike s 27 pitanja kojima su se mjerile razine narcizma, manipulativnosti, impulzivnosti i stavovi prema kršenju pravila. Rezultati su pokazali jasnu povezanost između odgovora i razlika u moždanim putevima, što dodatno potvrđuje vezu između moždane strukture i psihopatskih osobina, pojašnjava Tyla.
Četiri svakodnevna znaka psihopatije
Na temelju istraživanja, znanstvenici su izdvojili četiri tipična obrasca ponašanja psihopata koja se mogu prepoznati u svakodnevnom životu:
Opsesivna usmjerenost na vlastite ciljeve – osobe s izraženim psihopatskim crtama često zanemaruju posljedice koje njihovo ponašanje može imati na druge i fokusiraju se isključivo na svoje interese.
Sklonost manipulaciji – njihova komunikacija nije spontana ni prirodna, već strateška i kontrolirajuća, s ciljem da upravljaju drugima i postignu ono što žele.
Potraga za nagradom i zadovoljstvom – takve osobe često donose odluke vođene isključivo vlastitim užitkom ili koristi, bez obzira na posljedice za okolinu.
Impulzivno donošenje odluka – zbog razlika u moždanim strukturama, psihopati često imaju slabiju samokontrolu i skloniji su naglim, nepromišljenim reakcijama.
“Psihopati jednostavno ne brinu za tuđe osjećaje“, komentirao je britanski psihijatar dr. Jaleel Mohammed. “Ako im pokušate objasniti kako se osjećate, vrlo jasno će vam dati do znanje da ih to ne zanima. Oni bi radije radili bilo šta drugo nego slušali vaše emocije.“
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.