Kompletan dnevni boravak s regalom i garniturom za sjedenje vraća na ‘tvorničke postavke’. Ekipa portala Bosnainfo posjetila je Muzej u sarajevskoj ulici Muvekita na broju jedan, gdje nas je ugostio kustos muzeja Azem Heljić.
Kaže da je Muzej otvoren u junu 2025. godine kao četvrti muzej u okviru ustanove Bosanski muzeji sjećanja.
– Otvaranjem ove postavke željeli smo otvoriti narativ koji ne počinje ratom, već onim što je tome prethodilo, vremenom modernizacije, urbanog razvoja, društvenog optimizma i svakodnevice koja je oblikovala generaciju. Taj vremenski okvir interpretiramo ne kao mit, nego kao prepoznatljiv oblik stvarnosti koji se i danas ogleda u predmetima, jeziku, simbolima i pamćenju – istakao je kustos.
Cilj je bio dokumentirati jedno specifično društveno vrijeme kroz svakodnevne obrasce, predmete, ritam življenja i kulturne reference koje su ostale snažno prisutne u kolektivnom pamćenju.
Muzej Sarajevo 80-ih koncipiran je kao ambijentalna i narativna rekonstrukcija jednog sarajevskog doma iz kasnosocijalističkog razdoblja. Fokus nije na fragmentima, već na cjelini, prostornoj i značenjskoj.
– Posjetioci se kreću kroz ambijente koji su pažljivo oblikovani da evociraju iskustvo svakodnevice: dnevni boravak s regalom i garniturom za sjedenje i odmor, TV i radijom, kuhinja s početka 80-ih s autentičnim posuđem, dječja soba sa školskim priborom i igračkama, spavaća soba, zatim odjevni predmeti, štampa, časopisi, pisma, razglednice i mnogo toga drugog – opisao je Azem.
Cjelokupan doživljaj podržan je narativnim panelima, zvučnim pejzažima, video-materijalima i dokumentima iz razdoblja. Cilj nije puko evociranje prošlosti, već stvaranje uvjeta u kojima se prošlost može čitati kao društvena struktura, sa svojim obrascima, vrijednostima, medijima, potrošnjom i svakodnevnicom. Sve je postavljeno tako da se ne promatra, već doživljava – navodi Heljić.
Kaže da je zbirka muzeja Sarajevo 80-ih rezultat jasno postavljene muzeološke koncepcije i metodološkog istraživanja.
Navodi da je građa prikupljana sistemski, kroz terenski rad, razgovore i uvid u privatne zbirke i porodične arhive.
– Većina eksponata potiče iz privatnih kolekcija, dok dio zbirke čine donacije građana koji su, vođeni osjećajem generacijske i emocionalne povezanosti, željeli dati doprinos prikazu vremena za koje su sentimentalno vezani. Predmeti su pažljivo birani i kontekstualizirani, ne po estetskom kriteriju, već po svojoj svakodnevnoj funkciji, značenju i ulozi u životu tog doba. Svakodnevni objekti tumače se kao izvori društvene stvarnosti, ali i kao element identitetske memorije – naglašava naš sagovornik.
Muzej Sarajevo 80-ih je stalna postavka. Istovremeno, dodaje Azem, riječ je o dinamičnom prostoru koji se kontinuirano obogaćuje novim predmetima i sadržajima, i sastavni je dio šireg muzeološkog koncepta Bosanskih muzeja sjećanja.
– U okviru tog koncepta pripremamo i novu postavku koja će za fokus imati djelovanje međunarodne zajednice tijekom devedesetih godina, metodološki baziranu na autentičnim svjedočenjima, predmetima i narativima pripadnika mirovnih misija UN-a, humanitarnih radnika, diplomata, novinara i drugih aktera tog vremena – potcrtava Heljić.
Kaže da Muzej posjećuju sve generacije.
Stariji posjetitelji prepoznaju predmete, rasporede i detalje koji su obilježili njihovo djetinjstvo i mladost. Mlađi, kojima su osamdesete poznate uglavnom iz porodičnih priča, prvi put imaju priliku doživjeti svakodnevicu tog vremena neposredno, kroz prostor, zvuk, materijal, sliku i miris.
Posebno, naglašava, raduje činjenica da se posjetitelji zadržavaju duže od uobičajenog muzeološkog prosjeka, što potvrđuje da je uspostavljen emocionalno prepoznatljiv odnos između publike i sadržaja.
– Posjete dolaze iz Sarajeva, drugih dijelova Bosne i Hercegovine, kao i iz inostranstva i zemalja regije – rekao nam je Heljić.
Dojmovi su izrazito pozitivni. Posjetioci često ne ostaju na razini lične nostalgije, već se upuštaju u razgovore, poređenja, komentare i analize. Knjiga utisaka, komentari na TripAdvisoru, digitalnim platformama i svakodnevna komunikacija u prostoru pokazuju da Muzej Sarajevo 80-ih ne nudi samo vizualni i emotivni dojam, nego i misaoni angažman – pojašnjava Azem.
Dodaje da za mnoge, posjet muzeju predstavlja priliku da osjete i razumiju kulturni i društveni kontekst jednog vremena koje je i dalje prisutno u jeziku, svakodnevici i kolektivnom pamćenju.
Smatra da su za mnoge posjetitelje najzanimljiviji oni trenuci u kojima zaborave da se nalaze u muzeju, kada uđu u kuhinju i osjete poznat raspored namještaja, ili kada u dnevnom boravku prepoznaju knjigu s policama koje su nekada imali kod kuće.
– Upravo ti predmeti, jednostavni, svakodnevni, ali autentični, pokreću sjećanja i uspostavljaju odnos koji ne zahtijeva dodatna objašnjenja. To je snaga ove postavke, što ne priča umjesto posjetitelja, nego ga poziva da vlastitim sjećanjem, znanjem i emocijama uđe u dijalog s prostorom – kazao je naš sagovornik na kraju razgovora.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.