-Knjiga je u stvari životna priča fočanke Zehre Murguz-Kovačević, žrtve silovanja, koja danas živi u Vogošći, kaže Amir Mustafić, iz JU KSC Vogošća. Promocijama ovakvih knjiga borimo se protiv zaborava, razotkrivamo prava lica zločinaca, dajemo podršku ovoj hrabroj ženi koja je smogla snage da, nakon svega, progovori o svom stradanju, te da drge žrtve ohrabrimo da pođu njenim stopama. Knjiga “Život u pramenu kose” prva je priča iz našeg projekta “Istina u sjeni, istakla je Dženana Džakmić-Šabanović, direktorica Organizacije za promociju pozitivnih vrijednosti u društvu “Bahar”.
Mi, kroz priče žrtava, nastojimo očuvati kulturu sjećanja na sve ono što se zbivalo tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu.
O ovom, vrlo vrijednom, djelu pored autorice, kao promotori govorili su novinar i publicista Anes Džunuzović i Zehra Murguz-Kovačević, junakinja knjige dok je samu promociju moderirala Nejla Čajlaković Efendić.
Knjiga “Život u pramenu kose”, kako ističe autorica, nastala je po istinitoj priči Fočanke Zehre Murguz-Kovačević koju je, naočigled svekra, svekrve i zaove u njenoj porodičnoj kući silovao komšija Ranko Stevanović.
-Nakon izvršenog zločina silovanja Ranko je, pred Zehrinim očima, ubio sva tri člana njene porodice, kaže Enisa Grabus. Ona je nekako uspjela pobjeći i evo, kroz ovaj rukopis, svjedoči o užasu kroz koji je prošla. Njen muž je prinudno zatočen i iz agresorskog logora odveden u nepoznatom pravcu. U minulom ratu ubijen je i njen otac. Ono što posebno boli jeste činjenica da je zločinac Ranko Stevanović, nakon što je 2012. godine uhapšen, za trostruko ubistvo i silovanje, osuđen samo na 14 godina zatvora. Ova knjiga nije književno umjetničko djelo, nije ni naučno, to je knjiga dokumentarnog karaktera pisana po principu usmene historije. Ono što je mene lično motiviralo da radim na ovoj knjizi, mene kao ratno dijete, jeste to što u toku svog odrastanja nisam imala informacija o takvim zločinima nad Bošnjakinjama. Žene koje su pretrpjele zločin seksualnog nasilja tokom agresije na BiH su bile na margini. Na žalost ostale su to i danas i to me je motiviralo da se uhvatim u koštac sa ovom pričom čisto iz najbolje namjere da ona ostane zabilježena za buduće naraštaje.
-Priča iz ove knjige jeste teška za slušati, a tek kako je bilo teško preživljavati golgote kroz koje je prolazila njena junakinja.istskao je, između ostalog, Anes Džunuzović. Rijetkost je danas da neko javno govori o svom stradanju. Razumljivo, zbog stigme koja prati te žene i straha kako će na sve to regovati okolina. One koje su spremne o tome govoriti jesu žene velikog srca i velike hrabrosti. Zehra je jedna od njih. Neki podaci govore o 25.000 silovanih. Međutim taj broj je, zasigurno, duplo veći. Iz zločina silovanja rođeno je 20.000 djece. O tome se gotovo ništa nezna. Ovakvi projekti ohrabruju sve nas da o tim činjenicama počnemo ozbiljnije rsazmišljati.
-Vrlo je teško govoriti o tome kroz šta se prolazilo, kaže Zehra Murguz-Kovačević. Međutim, ako ne govorimo, ako prešutimo golgotu onda odobravamo ono što se dogodilo, odnosno što se činilo prema nama ženama. Smogla sam snage da progovorim u ime svih žena, u ime onih koje nisu s nama, za koje se ne zna ništa, i u ime onih žena koje nisu progvorile da im pošaljem jednu jaku i hrabru poruku da progovore, da se ne stide onog šta su im učinili. Stiditi se trebaju zločinci svojih postupaka. Dok sam živa govorit ću javno o zločinu koji se činio prema ženama. Srebrenica je sinonim za genocid nad našim naroddom. Foča je sinonim za zločine silovanja. Mi našu djecu ne odgajamo u mržnji, u zločinu. Mi našu djecu odgajamo u ljubavi, pažnji, poštovanju, da cijene, da poštuju svoje komšije, da ne mrze, ali da pamte i ne zaborave ono šta se nama činilo. Borimo se istinom i pravdom. A ne mržnjom i osvetom.
Inače, Enisa Grabus rođena je 1994. godine u Travniku. Osnovnu školu zasvršila je u Docu na Lašvi, a nakon toga i Elči Ibrahim-pašinu medresu u rodnom gradu. Završila je dva diplomatska studija: 2018. godine na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost naroda Bosne i Hercegovine, a 2012. godine i studij Perzijskog jezika i književnosti na Odsjeku za orijentalnu filologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Dobitnica je Srebrene značke Univerziteta u Sarajevu. Studentica je Drugog ciklusa studija Perzijskog jezika i književnosti. Živi i radi u Sarajevu. “Život u pramenu kose” njena je prva knjiga.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.