Ovaj neobičan fenomen iznenadio je naučnike širom svijeta, a uzroci ubrzanja rotacije još uvijek nisu potpuno poznati.
Prema Grahamu Jonesu, astrofizičaru sa Univerziteta u Londonu, dodatna skraćenja dana očekuju se ovog ljeta – moguće 9. jula, 22. jula ili 5. augusta, kada bi dani mogli biti kraći za 1,30 do 1,51 milisekundu. Iako se radi o relativno malim vremenskim odstupanjima, posljedice mogu biti značajne.
Tehnologija osjetljiva na milisekunde
Stručnjaci upozoravaju da čak i sitne promjene u dužini dana mogu utjecati na satelitske sisteme, GPS tačnost, mobilne mreže i globalne finansijske sisteme koji ovise o savršenoj vremenskoj sinhronizaciji.
Mjerenja se provode pomoću atomskih satova, najpreciznijih instrumenata za praćenje vremena, koji bilježe tzv. “dužinu dana” (LOD) – vrijeme koje Zemlji treba za jednu potpunu rotaciju, mjerenu do stotinke sekunde.
Ako se trend ubrzanja nastavi, naučnici će možda morati ukloniti sekundu iz Coordinated Universal Time (UTC), što bi bilo prvo u historiji. Do sada se, zbog usporavanja Zemljine rotacije, povremeno dodavala “prijestupna sekunda”, ali nikad nije bila uklonjena.
Od prirodnih sila do misterioznih procesa u jezgri
Leonid Zotov, naučnik s Moskovskog državnog univerziteta, izjavio je da niko nije očekivao ovakvo ubrzanje i da uzrok još nije objašnjen. Premda naučnici imaju nekoliko teorija, ni jedna ne nudi potpuno objašnjenje.
Ranije su dani postupno postajali duži zbog gravitacijskog djelovanja Mjeseca koje usporava rotaciju planeta. Međutim, od 2020. godine zabilježeni su suprotni trendovi – Zemlja je počela rušiti vlastite rekorde najkraćih dana.
Neki od mogućih uzroka uključuju:
Kretanje užarenih slojeva u Zemljinoj jezgri, koji mogu promijeniti oblik i ravnotežu planeta, slično kao kada klizač ubrza okretanje povlačenjem ruku.
Okeanske struje i visinski vjetrovi koji premještaju mase zraka i vode oko planeta, izazivajući blage promjene u rotaciji.
Topljenje ledenjaka, promjene u atmosferi, pa čak i velike vremenske pojave poput El Niña.
Unatoč sveobuhvatnim istraživanjima, nijedan model atmosfere ni oceana ne može u potpunosti objasniti aktualno ubrzanje.
Utrka sa sekundama: Historija rekordno kratkih dana
Evo hronologije ključnih datuma u posljednjih nekoliko godina kada su zabilježeni najkraći dani:
19. juli 2020.: dan kraći za 1,47 ms
9. juli 2021.: ponovno skraćenje za 1,47 ms
30. jun 2022.: najkraći dan s minus 1,59 ms
2023.: rotacija se blago usporila, bez rekorda
5. juli 2024.: novi rekord, minus 1,66 ms
Godina 2024. već se sada smatra najstabilnijom u skraćenju dana, s više dana kraćih od dosadašnjeg standarda, što ukazuje na trajniji trend koji naučnici tek trebaju do kraja razumjeti.
Šta nas čeka?
Dok traje potraga za tačnim uzrocima ovog fenomena, naučna zajednica prati svaki milisekund. Jones i njegov tim podatke temelje na analizama Američkog mornaričkog opservatorija i međunarodnih službi za rotaciju Zemlje, uz napomenu da su sve procjene rezultat sofisticiranih kompjuterskih modela i historijskih mjerenja.
“Prije ili kasnije, Zemlja će opet usporiti,” uvjeren je Zotov. “Ali zasad – vrtnja se nastavlja.”
Jedno je sigurno: dok promjene u rotaciji možda nećemo osjetiti u svakodnevici, tehnološki sistemi širom svijeta osjećaju svaki trzaj. A naučnici, iz dana u dan, traže odgovore ispod površine planeta koji nikad ne miruje.