Hans Maier (76) je osjetio kako mu srce počinje divlje lupati čim je ustao iz kreveta. Gušenje, vrtoglavica i mučnina natjerali su ga da legne na pod, a njegova supruga je odmah pozvala hitnu pomoć. U bolnici je otkriveno da Maier ima atrijalnu fibrilaciju najčešći poremećaj srčanog ritma koji pogađa 1,5 do 2 miliona ljudi u Njemačkoj, često i prije 50. godine.
“Pacijenti često imaju osjećaj da im tijelo odjednom trči sprint na 100 metara”, kaže dr. Andreas Götte, kardiolog i član Naučnog savjeta Njemačke fondacije za srce.
Zašto je atrijalna fibrilacija opasna
Kod atrijalne fibrilacije, električni signali u srcu postaju haotični, posebno u lijevom pretkomoru. To dovodi do neefikasnog pumpanja krvi, njenog zadržavanja i stvaranja krvnih ugrušaka. Ako takav ugrušak dospije u mozak – dolazi do moždanog udara.Ova aritmija je odgovorna za 20–30% svih moždanih udara.U mnogim slučajevima otkriva se tek nakon moždanog udara, jer može dugo ostati neprimijećena – posebno ako se javlja noću ili povremeno.
Koji su faktori rizika i kako ih prepoznati
Neki od najčešćih uzroka atrijalne fibrilacije uključuju:
Visok krvni pritisak
Srčani zalisci
Dijabetes tipa 2
Poremećaj štitne žlijezde
Prekomjeran unos alkohola (čak i male količine na dnevnoj bazi)
Nikotin i uživanje opojnih supstanci
Spavačka apneja
Čak i vrhunski sportisti mogu imati noćne aritmije zbog usporenog pulsa i proširenih pretkomora.
Smartwatch može spasiti život
Zbog nepravilne i rijetke pojave simptoma, nosivi uređaji poput pametnih satova mogu biti ključni za rano otkrivanje. No, doktor Götte naglašava:
“Samo EKG može potvrditi atrijalnu fibrilaciju. Satovi koji mjere puls nisu dovoljni.”
Liječenje: Od lijekova do električne kardioverzije
U hitnim slučajevima pacijentu se daju antikoagulansi (kao što je heparin) i beta-blokatori za snižavanje pulsa. Ako lijekovi ne pomognu, koristi se električna kardioverzija – strujni impuls koji vraća srce u normalan ritam.
Kod težih slučajeva i hronične fibrilacije moguće je uraditi kateter ablaciju, zahvat kojim se oštećeno tkivo u području plućnih vena termički uklanja kako bi se prekinuli pogrešni električni signali.
Kako se računa rizik od moždanog udara
Ljekari koriste CHA₂DS₂-VASc skor, koji uzima u obzir faktore poput:
Godina (više od 65 ili 75)
Visok pritisak
Dijabetes
Prethodni moždani udar
Srčana slabost
Pol (žene dobijaju dodatni poen)
Maier, zbog svojih godina i hipertenzije, ima 3 poena i mora trajno koristiti lijekove za razrjeđivanje krvi.
Dugoročne posljedice ako se ne liječi
Nezbrinuta atrijalna fibrilacija povećava rizik od:
Demencije (posebno gubitka kratkoročne memorije)
Slabljenja bubrega
Težih oblika srčane insuficijencije
„Ignorisanje simptoma nije rješenje. Fibrilacija može u tišini narušiti zdravlje“, upozorava dr. Götte.