Dogovor država, od Japana i Saudijske Arabije do Fidžija, na UN-ovim pregovorima o klimi u Bonnu, dolazi uprkos velikim smanjenjima sredstava za druge UN-ove agencije, dijelom zbog toga što je SAD srezao svoje doprinose te političkog otpora ambicioznim klimatskim politikama u evropskim zemljama, navodi HINA.
Države su postigle dogovor oko temeljnog budžeta od 81,5 miliona eura za UN-ovu Okvirnu konvenciju o klimatskim promjenama (UNFCCC) za razdoblje 2026.-2027, što je 10 posto više u odnosu prema 2024.-2025. Temeljni budžet finansira se doprinosima vlada.
Dogovor uključuje povećanje kineskog doprinosa, odražavajući ekonomski rast zemlje. Kina, druga najveća svjetska ekonomija, pokrit će 20 posto novog budžeta, u odnosu na 15 posto budžeta za prethodno razdoblje.
Samo je SAD, najveća svjetska ekonomija, dobio veći udio u iznosu od 22 posto.
Međutim, američki predsjednik Donald Trump istupio je iz Pariškog sporazuma o klimi i obustavio međunarodno finansiranje borbe protiv klimatskih promjena. Bloomberg Philanthropies obećao je da će pokriti američki doprinos budžetu UNFCCC-a.
Izvršni sekretar UNFCCC-a Simon Stiell pozdravio je povećanje budžeta kao “jasan znak da vlade i dalje smatraju saradnju u borbi protiv klimatskih promjena pod okriljem UN-a ključnom, čak i u teškim vremenima”.
UNFCCC vodi godišnje pregovore o klimi među državama i pomaže u provođenju dogovora, uključujući Pariški sporazum iz 2015, kojim su se gotovo sve države svijeta obavezale da će ograničiti globalno zagrijavanje. Tijelo ima 181 zaposlenika.