No, nakon nešto više od 150 dana na dužnosti, čini se da je Trump upao u istu zamku kao i njegovi prethodnici i pokrenuo najznačajniji napad na Iran u generacijama. Komentar donosi list Guardian.
Iz ranih nagovještaja da će Trumpova administracija obuzdati Netanyahuove vojne ambicije, sada se čini da je izraelski premijer manevrirao da SAD napadne iranska postrojenja za obogaćivanje uranija direktno nakon niza vojnih napada od kojih Washington nije uspio odvratiti izraelskog premijera. SAD se sada priprema za odmazdu koja bi ih lako mogla uvesti u rat velikih razmjera.
Nekoliko dana prije Trumpove inauguracije, njegov izaslanik za Bliski istok, Steve Witkoff, upao je u Izrael sa zahtjevom da se sastane s Netanyahuom na Šabat kako bi ga prisilio da pregovara o sporazumu o prekidu vatre s Hamasom u Gazi.
Visoki zvaničnici u to su vrijeme to pripisali “Trumpovom faktoru” – referenci na nepredvidljivost i vještinu sklapanja poslova američkog predsjednika – što bi moglo pružiti odlučujuću prednost u suočavanju s energičnim izraelskim premijerom.
Dok je Netanyahu uspio manevrirati prethodnim administracijama da podrže njegove vojne avanture u regiji, neki kritičari Izraela počeli su hvaliti Trumpa zbog njegove sposobnosti da se odupre Netanyahuovoj privlačnosti.
Ali nakon događaja u subotu – kada su američki bombarderi B-2 pogodili ciljeve u Iranu prvi put otkako je Izrael prošle sedmice počeo izvoditi napade – bilo je jasno da se Trumpova intuicija promijenila. Članovi njegove užeg kruga također su prešli s izolacionističkog pristupa vanjskoj politici na više napadački stav.
Trumpova javna odbojnost prema ratu i njegova obećanja kao kandidata da neće uvlačiti SAD u daljnje sukobe u inostranstvu isparila je manje od 200 dana nakon što je ponovno preuzeo dužnost.
Kad se pojavio u javnosti, Trump je pokušao umiriti glasine o problematičnom odnosu s Netanyahuom. I pokušao je pokazati da je američka politika usklađena s Izraelom, odbacujući sugestije da je Izrael iznenadio SAD agresivnom kampanjom bombardiranja Irana.
“Želim zahvaliti i čestitati premijeru Bibiju Netanyahuu”, rekao je Trump. “Radili smo kao tim kao što možda nijedan tim nikada prije nije radio i daleko smo dogurali u uklanjanju ove strašne prijetnje Izraelu”.
Temelj za niz eskalacija u regiji
To je bilo daleko od početne američke reakcije na izraelske bombarderske napade na ciljeve u Iranu, kada je državni sekretar Marco Rubio nazvao napade “jednostranim” i rekao da “SAD nisu uključene u napade na Iran i da je naš glavni prioritet zaštita američkih snaga u regiji”.
Kakva razlika čini samo jedna sedmica. Čini se da su SAD sada u potpunosti podržale izraelske napade i pridružile se napadu, potencijalno postavljajući temelje za niz eskalacija koje bi mogle dovesti do novog rata na Bliskom istoku.
Šta to znači za budućnost? Trump je javno i privatno tvrdio da su američki napadi na postrojenja za obogaćivanje uranija Fordow, Natanz i Esfahan bili jednokratne misije i da se mogu obuzdati. Američke snage na Bliskom istoku upozorene su na mogućnost iranskih napada odmazde, a Trump je Teheranu rekao da su SAD spremne izvesti daljnje napade ako budu na direktnoj meti.
Ipak, zvaničnici Trumpove administracije, uključujući potpredsjednika J. D. Vancea, upozorili su na mogućnost da se ograničeni napad uvuče u dugoročnu misiju u Iranu ako Teheran uzvrati.
Zasad Trump i dalje pokušava pronaći srednji put, pokrećući napade, ali sugerirajući da može spriječiti eskalaciju koja bi vodila dugotrajnom ratu.
Pa ipak, ključni američki saveznik na Bliskom istoku čini se samo ohrabren Trumpovim napadom.
“Čestitam, predsjedniče Trump, vaša hrabra odluka da ciljate iranska nuklearna postrojenja s nevjerovatnom i pravednom snagom Sjedinjenih Država promijenit će historiju”, rekao je Netanyahu u video izjavi.