Ova izuzetna naučnica ne samo da je postigla jedan doktorat, nego je 2025. godine završila i drugi, čime je, prema dostupnim podacima, postala jedini dupli doktor tehničkih nauka u BiH i najmlađa takva osoba u regionu.
Svoj akademski put započela je na Internacionalnom Burch univerzitetu (IBU), gdje je osnovne i master studije Genetike i bioinženjeringa završila s maksimalnim prosjekom 10.0, kao zlatni student. Već tada se isticala kao izvanredan talenat, ali to je bio tek početak.
Prvi doktorat završila je 2024. godine s temom „Primjena vještačke inteligencije za interpretaciju ultrazvučnih snimaka i klasifikaciju neuroloških poremećaja fetusa“, kroz koji je razvila inovativno rješenje TrueAId, koje je BiH prvi put dovelo do nominacije za prestižnu nagradu World Summit Awards za najinovativnije digitalno rješenje u zdravstvu.
Kao stipendistica prestižnog Marie Sklodowska Curie DECODE ITN projekta, Lemana je nastavila istraživački put na drugom doktoratu pri Univerzitetu u Kragujevcu. Tamo je 2025. godine doktorirala s temom „Multiscale modeling of atherosclerotic plaque progression using agent based modelling“.
Pored akademskih postignuća, Lemana je aktivna i na stručnom, institucionalnom i mentorskom planu: vodi razred za mlade naučnike pri IANUBIH, generalni je sekretar DMBIUBIH te učestvuje u izradi međunarodnih standarda za post-tržišni nadzor medicinskih uređaja kroz IEEE radne grupe P2727 i P2727.1.
Njeno iskustvo uključuje i angažmane u industriji: od pripravnice u Verlab laboratoriji, preko šefice laboratorije za molekularnu dijagnostiku, do pozicije više stručne saradnice na Verlab Institutu, gdje se bavi istraživanjima u biomedicinskom inženjeringu i primjeni visokoperformantnog računarstva (HPC).
Sa preko 80 objavljenih naučnih radova, brojnim priznanjima (uključujući drugo mjesto na AIIC Roma 2024. za najbolju doktorsku disertaciju), te učešćem u izradi četiri univerzitetska udžbenika u izdanju prestižnog Springera, Lemana Spahić se već sada svrstava u red vodećih mladih naučnika regiona.
Iako je imala ponudu za postdoktorski angažman u Dubaiju, odlučila se vratiti u BiH. Njena vizija je jasna – graditi domaću naučnu i zdravstvenu infrastrukturu i učiniti rješenja iz oblasti vještačke inteligencije dostupnim i korisnim za zdravstvo i cjelokupno društvo kako Bosne i Hercegovine tako i šire.
Postali ste najmlađa doktorica nauka u BiH, a sada i najmlađa s dva doktorata iz tehničkih nauka – šta Vas je vodilo tom izuzetno zahtjevnom putu?
“Vodila me prije svega znatiželja, ona duboka, iskonska potreba da razumijem svijet i kompleksne sisteme, otkrijem zakonitosti koje ih pokreću i pronađem načine da to znanje pretočim u rješenja koja imaju stvarni uticaj. Marie Curie je jednom rekla: „Ništa u životu ne treba se bojati, samo treba da se razumije. Taj citat me pratio i podsjećao da se iza svakog izazova, neizvjesnosti ili straha krije dublja istina koju vrijedi istražiti i da se svaki strah može transformisati u spoznaju ako ga sagledamo kroz prizmu znanja. Tehničke nauke nisu samo zbir formula i modela, one su sredstvo za razumijevanje stvarnosti, a razumijevanje je uvijek prvi korak ka promjeni. Dva doktorata su za mene prije svega simbol kontinuiteta učenja i dokaza da su upornost i autentična motivacija važniji od okolnosti. Nisam tragala za titulama, već za odgovorim, a svaki korak na tom putu bio je vođen dubokom radoznalošću, željom da doprinesem i da pomjerim granice. Znanje mi nije samo bilo cilj, već snaga, utočište i kompas u trenucima kada put nije bio jasno osvijetljen. Bilo je trenutaka sumnje i umora, ali nikada nisam pomislila da odustanem jer kada vjerujete u svrhu onoga što radite, napor prestaje biti prepreka, postaje alat izgradnje. Iza svake stranice disertacije, svakog istraživačkog koraka, stajala je jasna motivacija: kreirati nešto što ima vrijednost izvan akademskih zidova. Svaki istraživački izazov, svaka neprospavana noć I svaka dilema bili su dio jednog dubljeg procesa sazrijevanja, kako naučnog, tako i ličnog. Kao žena u tehničkim disciplinama, bila sam svjesna i simbolike tog puta. Moj cilj nije bio samo lični akademski napredak, već i stvaranje prostora za generacije koje dolaze, da vide da nauka nije ni muška, ni ženska, već univerzalna domena znatiželjnih i predanih. Vjerujem da znanje nije privilegija, već odgovornost, i upravo zato mi je važno da ono što radim ima širi društveni značaj. U konačnici, moje putovanje nije bilo vođeno ambicijom, već svrhom, a svrha je uvijek bila jednostavna: razumjeti više, kako bismo svi zajedno mogli da se plašimo manje i gradimo pametnije.”
Vaš doktorat na IBU rezultirao je razvojem TrueAId rješenja koje je međunarodno prepoznato – možete li nam objasniti kako funkcioniše i kakav potencijal ima u kliničkoj praksi?
“TrueAId je inteligentni sistem razvijen tokom mog doktorskog istraživanja na IBU, osmišljen kao alat za podršku kliničkom odlučivanju putem automatizovane analize 4D ultrazvuka. Temelji se na dubokim neuronskim mrežama s fokusom na interpretabilnost, što znači da ljekari ne dobijaju samo “odgovor”, već i jasan uvid u logiku i obrasce koji stoje iza predikcije. Posebna snaga TrueAId-a leži u njegovoj primjeni u prenatalnoj dijagnostici, sistem omogućava ranu detekciju rizika od neurorazvojnih poremećaja kod fetusa apsolutno neinvazivnim putem, oslanjajući se isključivo na obrasce ponašanja i pokrete fetusa. Ovakav pristup otvara prostor za nešto što je do sada bilo gotovo nezamislivo, identifikaciju visokorizičnih slučajeva još tokom trudnoće, uz mogućnost pravovremene medicinske intervencije, uključujući nadzor, terapiju i, u budućnosti, potencijalno i prenatalno liječenje. Time TrueAId ne samo da povećava preciznost i brzinu dijagnostike, već i redefiniše ulogu AI u perinatalnoj zaštiti, nudeći konkretan doprinos prevenciji, a ne samo detekciji bolesti. Njegova međunarodna prepoznatljivost proistekla je upravo iz tog spoja, vrhunske tehničke arhitekture, kliničke relevantnosti i etičke odgovornosti. Cilj je jasan: ne zamijeniti ljekara, već mu dati alat koji omogućava da donosi bolje, brže i informisanije odluke u najosjetljivijim fazama života.”
Ostatak teksta čitajte OVDJE