Samo nekoliko sati nakon brutalnog izraelskog napada na iranska vojna, nuklearna i civilna postrojenja, nad kupolom džamije Jamkaran podignuta je crvena zastava kao simbol prolivene krvi nevinih ljudi i obveze vjernika da traže osvetu. Upravo tako, naime, nalaže perzijska tradicija kada se najavljuje osveta ili objavljuje rat.
Teheran se na taj simbolični čin odlučio i u januaru 2020., nakon što su Amerikanci likvidirali generala Kasima Sulejmanija, ali i u travnju i srpnju 2024., tokom prvih direktnih trvljenja s Izraelom, piše Jutarnji.hr.
A tako i bi.
Nebo iznad Tel Aviva preplavila je kiša iranskih projektila, a prema pisanjima medija – kako iranskih, tako i izraelskih – jedna raketa, koju nisu uspjeli presresti, doletjela je u neposrednu blizinu Mossada.
Napisi u iranskim medijima upućuju na jedan (logičan) zaključak – režim steže obruč. Kako i ne bi pred zajedničkim vanjskim neprijateljem?
Glasila ajatolaha Hameneija, jer “slobodni” mediji u Iranu i ne postoje, ciljano umanjuju vlastitu štetu, istovremeno prenaglašavajući gubitke koje su nanijeli neprijatelju recentnim raketiranjem, te veći fokus stavljaju na vlastite civilne žrtve nego udarac koji im je Tel Aviv zadao glede nuklearnog programa i vojnog ešalona.
Press TV, režimski medij na engleskom jeziku, izvještava o “neviđenoj destrukciji” u Tel Avivu nakon iranske odmazde pod nazivom Operacija Istinsko obećanje III, a poseban je naglasak stavljen na informaciju kako su rakete Islamske Republike probile famoznu Željeznu kupolu i došle do željenog cilja.
Tasnim, novinska agencija koja od 2012. služi kao glasilo Revolucionarne garde, najavila je žešće napade na Izrael tijekom narednih dana. Na njihovo se upozorenje “svim zemljama koje pokušaju priskočiti u pomoć ‘cionističkom režimu‘ narednih dana” u svom programu osvrnuo i CNN, ispravno interpretiravši tu poruku kao onu namijenjenu Trumpovoj Bijeloj kući.
Zanimljivo, većina režimskih glasila nije se osvrnula na ulogu Sjedinjenih Država u ovome srazu. Ako se toj crtici pridoda činjenica kako ajatolah Ali Hamenei u svom prvom govoru nakon izraelskog obraćanja nije spomenuo Ameriku, naslućuje se kako su američko-iranski pozadinski diplomatski kanali (jer te zemlje od 1980. nemaju međusobne diplomatske odnose) pravovremeno iskomunicirali namjeru Tel Aviva te su Teheranu jasno dali na znanje da je riječ o unilateralnoj akciji.
Unatoč tome, urednik ultrakonzervativnog lista Kayan, Hossein Shariatmadari, na državnoj je televiziji poručio vlasti da ne smije zanemarivati ulogu koju SAD ima u ovome napadu, te apelirao na vojni vrh da gađa i američke objekte po Bliskom istoku.
“Svi dokazi pokazuju da cionistički režim ne djeluje sam!” zaključio je.
Očekivano, jer tako je bilo i nakon protesta 2022. zbog ubojstva Mahse Amini, režim je odlučio dodatno ograničiti pristup internetu. Konteksta radi, Iran i u normalnim okolnostima ima blokiran pristup čak 70 posto sadržaja na internetu; osobito popularnih web stranica i online usluga poput YouTubea, X-a, Facebooka, Instagrama i Telegrama. Freedom House je Iranu u ocjeni “online slobode” dodijelio mizernih 12 od ukupno 100 bodova.
Tokom protesta Iranaca, 2022., režim je drastično stegnuo obruč te je svojim sunarodnjacima dopustio pristup samo 5 posto interneta. Analitičari nemaju razloga vjerovati da će ovoga puta, pred objektivnom i vanjskom ugrozom, biti išta drukčije.
Unatoč tome, društvenim se medijima šire videi mladih Iranaca (redom snimljeni s leđa, naravno) kako slave izraelske rakete. Naime, netom prije početka okršaja s Tel Avivom, podrška režimu ajatolaha Hameneija bila je na najnižim razinama od revolucije 1979.
Prema nacionalnom istraživanju provedenom u studenom 2023., na koje se pozvao Middle Eastern Monitor, čak 92 posto od 15.878 ispitanih Iranaca, izjasnilo se kao “izuzetno nezadovoljno zbog trenutnog stanja u državi”, što je nezapamćeno niska razina društvenog zadovoljstva u modernoj povijesti te zemlje. Uvjerljiva većina anketiranih, točnije 61,6 posto, smatra da se situacija može popraviti reformama, a više od 30 posto nema baš nikakve vjere u boljitak.
Najviše im smeta veoma visoka inflacija; to je kao problem navelo čak 82 posto ispitanika. No, pri samome vrhu ljestvice nalaze se i korupcija te rigorozne vjerske odredbe.
Nositelji eventualne revolucije mogli bi biti pripadnici iranske generacije Z, ondje nazvane Daha Hastadi. Njih je oko šest milijuna, što je manje od sedam posto populacije. No, riječ je o generaciji koja domišljatim metodama uspijeva doći do društvenih mreža, a time i informacija, te su bili nositelji prosvjeda 2022.
Upravo njima se, naime, i Benjamin Netanyahu obratio u svojem govoru, kada ih je pozvao da budu hrabri i traže promjenu statusa quo. Vidjet ćemo hoće li ga i poslušati, piše Jutarnji.hr.