Ipak ako je suditi prema reakcijama državnih institucija, za tako nešto i nema potrebe. Više od dva mjeseca, osim jedne neuspjele aktivnosti nekoliko inspektora SIPA-e, ozbiljnijih pokušaja da se osumnjičeni privedu na ispitivanje, nije bilo. Nije doprinijela ni činjenica da je glavna državna policijska agencija obezglavljena. No, u tom smjeru se poduzimaju određeni koraci, piše N1.
Dragan Andrić i Đuro Knežević kandidati
Dva prvorangirana kandidata za zamjenika direktora SIPA-e, Dragan Andrić i Đuro Knežević imaju rok do četvrtka da Nezavisnom odboru dostavlje ljekarska uvjerenja. Potom predsjednik Odbora, Enes Obralija, proslijeđuje rang listu uspješnih kandidata Ministatstvu sigurnosti, koje potom ima rok od 10 dana da istu dostavi Vijeću ministara na konačno imenovanje. Ukoliko to ne učini, obevezu ima ponovo predsjednik Nezavisnog odbora. Kako god, pred ministrima bi u narednih 15-ak dana trebalo biti imenovanje zamjenika. Da li postoji mogućnost da umjesto prvorangiranog Andrića, izaberu drugog na listi, Obralija odgovara:
“Ne bih se ja složio s tim da se bira neko ko nije prvi na listi, iz razloga što bi se postavilo pitanje, čemu onda svrha bodovanja, čemu onda svrha konkursa, javnog natječaja, za šta se ljudi natječu i td. Onaj ko je prvi, on bi trebao i biti izabran i to bi Vijeće ministara i ja očekujem da će to i učiniti.”
Jedan od ova dva kandidata trebao bi zamijeniti davno odbjeglog i razriješenog Zorana Galića. A kako će se u čitavom procesu glasanja postaviti ministri iz Republike Srpske, entiteta koji je čak i antiustavnim zakonima zabranio djelovanje SIPA-e, nije poznato.
Darko Ćulum se vraća?
Lider SNSD-a, Milorad Dodik, nedavno je izbjegao pokušaj privođenja, a entitetske vlasti najavile su i mogućnost krivičnog progona onih pripadnika SIPA-e koji su prije izvjesnog vremena došli pred Administrativni centar Vlade Republike Srpske u Istočno Sarajevo s namjerom da Dodiku uruče nalog. O kadroviranju u SIPA-i Milorad Dodik je, kaže bio spreman nedavno razgovarati u Doboju, no na taj sastanak mu se niko nije odazvao.
“To je dio krize koji smo htjeli dijalogom da riješimo, oni nisu došli s nama da vode dijalog, evo neka oni riješe krizu, to je moja poruka”, rekao je Dodik 14. maja.
Istovremeno, povratak na čelo najvažnije državne policijske agencije, najavio je i Darko Ćulum, direktor koji je lično dao ostavku, nakon poziva vlasti iz Republike Srpske, a kojeg Vijeće ministara nikad nije razriješilo. No, zvanično je još nije vratio.
Više od dva mjeseca je prošlo nakon raspisivanja potjernice za Miloradom Dodikom, Nenadom Stevandićem i Radovanom Viškovićem, a jedino što je javnost mogla vidjeti sve ovo vrijeme, je apsolutni krah vladavine prava, kaže o svemu novinar BIRN-a, Denis Đidić.
“Ono što je evidentno jeste da u BiH institucije nemaju mehanizme da kontrrolišu kompletnu teritoriju države, jer vrlo je jasno da institucije međusobno nisu ni u kakvom ni prividu saradnje, nego u takmičenju, i postavljanju jedna protiv drugih na etničkoj osnovi. Imamo situaciju da imate veliki broj građana iz RS koji dolaze pred Sud BiH u raznim predmetima, kao svjedoci, kao optuženi, pitanje je i vremena kada će se neko tu dovesti u situaciju da kaže ja ne želi da dolazim više, ako to vrijedi za nekoga onda bi trebalo da vrijedi i za mene”, rekao je.
Čekajući drugostepenu presudu…
Sasvim su onda opravdana osjećanja građana koji godinama nemaju povjerenja u policijske i pravosudne organe Bosne i Hercegovine. Slučaj Dodika, Stevandića i Viškovića, samo je do kraja ogolio nespremnosti i nesnalaženje u onome što bi trebalo da je jedan od najvažnijih stubova svake države.
O sporosti donošenja pravosudnih odluka u prilog možda ide i činjenica da je Sud BiH prvostepeno osudio Milorada Dodika na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja, u jednom prilično jednostavnom predmetu, nepoštivanje odluka visokog predstavnika, a da tri mjeseca nakon, do danas, nema i drugostepene presude.