Država Bosna i Hercegovina je pred važnim ispitom da dokaže svima da nema nedodirljivih, no u iščekivanju izvršavanja naloga državnog pravosuđa svi strepimo koji je naredni korak Milorada Dodika, predsjednika entiteta RS.
Kuda vode secesionističke aktivnosti Milorada Dodika, da li su građani s pravom zabrinuti, kako politička kriza utiče na saradnju sa međunarodnim bjezbijednosnim organizacijama, djeluje li Rusija direktno ili izravno na BiH, kao I kakve bi to promjene u političkom sistemu mogle doprinijeti jačanju sigurnosti I vladavine prava za Bosnainfo govorio je profesor Ahmed Kico, ugledni stručnjak za sigurnost.
“Ove antiustavne, u suštini secesionističke aktivnosti predsjednika entiteta RS i skupine koja je okupljena oko njega zapravo vode u dalju destrukciju države Bosne i Hercegovine i one zaista moraju biti presječene i zaustavljene na način da institucije i agencije za sprovedbu zakona BiH poduzmu svoje aktivnosti i da predsjednika entiteta i rukovodstvo entiteta RS privedu na sud. Odnosno, da budu lišeni slobode.
To je jedan momenat, a drugi momenat je svakako da najviši državni organi Bosne i Hercegovine, zaista maksimalno odgovorno pristupe izvršavanju svojih zakonskih i ustavnih nadležnosti, te da kroz daljnje aktivnosti sa internacionalnom zajednicom pokažu da secesionizam predsjednika entiteta RS vodi samo u destabilizaciju i to ne samo Bosne i Hercegovine nego i regije Zapadnog Balkana.
U tom smislu neophodno je intenzivirati saradnju sa prije svega OHR-om, zatim sa EUFOR-om i NATO snagama. Na taj način stvorit će se jedinstven front koji će presjeći i zaustaviti antiustavne aktivnosti predsjednika entiteta RS.
S druge strane naši praktički vodeći lideri trebaju svakako imati intenzivniju saradnju sa EU i sa EUFOR-om, odnosno NATO. U tom smislu potrebna je saradnja predstavnika Bosne i Hercegovine i sa Evropskom komisijom i sa susjednim zemljama, kao što su Hrvatska i Crna Gora kako bi se zaista na primjeren, demokratski način zaustavilo sve što vodi destrukciji i daljnjem usložnjavanju sigurnosti u BiH.Građani moraju svakako biti zbog ukupnih aktivnosti zabrinuti, ali na način da svi potiču i pomažu odgovoran odnos institucija i agencija BiH, dakle sav otpor I dalje mora biti u institucijama i agencijama BiH. Ne smijemo upasti u zamku predsjednika entiteta, da van ustavnim aktivnostima ili izazivanjem incidenata doprinosimo daljnoj destabilizaciji ukupne situacije u BiH“, mišljenja je Kico.
Da politička kriza utiče na saradnju sa međunarodnim bezbjednosnim organizacijama stava je i profesor Kico koji naglašava da EUFOR i NATO imaju svoje jasne mandate, programske ciljeve u kojima je i zaštita i očuvanje reda i ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.
“Bez obzira na velike poteškoće i problem koji se dešavaju u Bosni I Hercegovini, mi ne smijemo izostaviti saradnju i aktivnost sa međunarodnim internacionalnim organizacijama kakve su EUFOR I NATO. Ponavljam, naše sigurnosne agencije pa i Oružane snage BiH, moraju nastaviti intenzivnu saradnju sa ovim međunarodnim organizacijama i ja vjerujem da već imamo pomaka i da u tom smislu građani ne smiju narušavati sigurnost na način da samovoljno preduzimaju bilo kakve aktivnosti, nego u skladu sa mandatom i ustavnim poretkom BiH da radimo na suzbijanju protusutavnih aktivnosti u Bosni i Hercegovini”, kazao je Kico za Bosnainfo.
NATO pozorno prati stanje u Bosni i Hercegovini nerijetko upozoravajući kako Rusija i dalje igra ulogu države koja potkopava stabilnost u cijeloj regiji. Profesor Kico pojašnjava djeluje li Rusija zaista destabilizirajuće protiv BiH i, ako djeluje, radi li to izravno ili preko drugih zemalja:
“Sigurno je da je ključni remetilački faktor na prostoru Zapadnog Balkana, a Bosna i Hercegovina je zapravo pod uticajem Ruske Federacije, taj uticaj je potpuno maligan i on je zlonamjeran, zloćudan i on podriva sve praktično ključne institucije BiH.
S druge strane taj ruski uticaj ohrabruje te secesionističke aktivnosti Milorada Dodika, ali treba napomenuti da u takvim ruskim aktivnostima nisu predstavnici entiteta sami i Ruska Federacija, tu su i režim Aleksandra Vučića, zatim režim Orbana, a u posljednje vrijeme vidimo bitan uticaj premijera Slovačke, tako da je to jedan konglomerat zaista destruktivnih desničarskih snaga na prostoru Zapadnog Balkana i to mora biti prioritet EU i NATO u suzbijanju malignog uticaja. Naravno oni su pod kapom Ruske Federacije i Putina, on naravno idalje oklijeva sa mirovnim procesom u Ukrajini i on čeka priliku da se otvori novo žarište kako bi se izvršila distrakcija, skrenula pažnja sa Ukrajine na prostoru Zapadnog Balkana”.
Vladavina prava je ključna za proces proširenja EU. Međutim, u svim državama zapadnog Balkana i dalje su prisutni sistemski nedostaci, različitog stepena, u oblasti vladavine prava. Institucionalna rascjepkanost kao i česti sporovi oko podjele nadležnosti među nivoima vlasti u BiH su doprinijeli težini situacije, i to ne samo u oblasti vladavine prava.
Ostaje pitanje kakve promjene u političkom sistemu bi mogle doprinijeti jačanju sigurnosti i vladavine prava?
“Apsolutno treba raditi na uspostavi nove državne koalicije na nivou Bosne i Hercegovine i te političke structure mogu u saradnji sa internacionalnom zajednicom, pa i podvlačim ulogu OHR-a doprinijeti daljnjoj stabilizaciji. Postojeća struktura oličena u SNSD-u i HDZ-u zapravo samo podriva i konačno mora se ta protuustavna podrivačka aktivnost zaustaviti od strane tih struktura. Ja se nadam da progresivne snage u Bosni I Hercegovini u saradnji sa opozicijom iz entiteta RS mogu doprinijeti stabilizaciji i konačnom pokretanju euroatlantskog puta Bosne I Hercegovine”, zaključio je Kico za Bosnainfo.