Referendumskom kampanjom smatraju se promotivni sadržaji i drugi oblici promocije kojima se želi utjecati na donošenje odluka birača pri glasaanju na referendumu. Referendumsku kampanju može organizirati pravna ili fizička osoba koja je pokretač zahtjeva za raspisivanje referenduma ili je zainteresirana za ishod referenduma.
Ko će biti organizator kampanje znat će se početkom sljedeće sedmice, kada istječe rok do kojeg organizatori moraju otvoriti posebne transakcijske račune i obavijestiti Državnu izbornu komisiju.
Prema podacima AJPES-a, četiri stranke već su otvorile posebne transakcijske račune za ovaj referendum, a to su Levica, SD, Zeleni Slovenije i NSi. To će sigurno učiniti u SDS-u i najvećoj vladinoj stranci, Pokretu za slobodu, koji je također najavio ulazak u kampanju u kojoj će pozivati na bojkot referenduma. Prema zakonskim odredbama, troškovi referendumske kampanje na nacionalnoj razini ne smiju premašiti 0,25 eura po pojedinom biraču s pravom glasa u zemlji, pa će organizatori kampanje na uvjeravanje birača moći potrošiti dobrih 420.000 eura.
Za razliku od izborne promidžbe, organizator referendumske promidžbe nema pravo na naknadu troškova. Glasovanje na općem referendumu održat će se u nedjelju, 11. maja. U sedmici prije referendumske nedjelje prijevremeno glasanje održat će se kao i obično u utorak, srijedu i četvrtak na određenim biračkim mjestima. Mogući će biti i drugi oblici posebnog glasovanja, i to putem pošte unutar Slovenije i iz inozemstva, na biračkom mjestu koje se nalazi u diplomatsko-konzularnom predstavništvu i izvan okruga stalnog prebivališta na takozvanom biračkom mjestu omnia.
Na dan glasanja Državna izborna komisija će već objaviti djelomične neslužbene rezultate s biračkih mjesta diljem Slovenije. Dan nakon referendumske nedjelje bit će utvrđeni rezultati glasovanja poštom iz Slovenije, a tjedan dana kasnije i rezultati glasovanja poštom iz inozemstva. Prema rasporedu Državne izborne komisije, službeni ishod referenduma bit će poznat od 22. do 30. maja, kada će Državna izborna komisija donijeti akt o ishodu glasovanja i objaviti ga u Službenim novinama.
Zakon će biti odbačen na referendumu ako se postigne kvorum za odbijanje. To znači da većina birača koji su pravovaljano glasovali mora glasovati protiv zakona, pod uvjetom da najmanje jedna petina svih birača glasuje protiv zakona. Kvorum dakle ovisi o broju birača s pravom glasa. Prema sadašnjim podacima MUP-a, njih je 1.693.355, što znači da je kvorum za odbijanje zakona trenutno 338.671 glas.
Tačan broj ipak će utvrditi Ministarstvo na temelju broja birača s pravom glasa na dan glasovanja. Inicijatori referenduma, najveća oporbena stranka SDS, protive se zakonu jer smatraju da ne daje jasno definirane kriterije prema kojima će se dodjeljivati dodaci na mirovine za iznimna umjetnička postignuća te da dodatak predstavlja neopravdanu privilegiju za usku skupinu ljudi i nije pravedan prema svim umirovljenicima. Također inzistiraju da Vlada prvo treba pripremiti mirovinsku reformu koja bi poboljšala položaj svih starijih osoba.
Prema SDS-u, sredstva koja će država izdvojiti za naknade trebala bi se iskoristiti za povećanje mirovina svih umirovljenika ili za poboljšanje socijalne sigurnosti onih koji žive na rubu siromaštva. Vladi na čelu s premijerom Robertom Golobom zamjera se i što je zakon donijela bez šire javne rasprave i bez prave analize finansijskih posljedica. Referendum, smatraju u SDS-u, nije samo protivljenje zakonu, već i prilika da se ljudi sami izjasne podržavaju li ovakvo trošenje javnog novca. Zakonu se protivi i opoziciona NSi.