Vožnja robe sa kamionom po zemljama Evropske unije. Uslovi rada: iskustvo najmanje jedna godina, dužnosti: utovar i istovar robe, briga za kamion, ovako glasi jedan od oglasa za posao u Sloveniji na online platformi za ponudu i potražnju posla.
I ovaj oglas potvrda je da potražnja za radnicima u transportnom sektoru ne jenjava, a ponuda poslova za vozače u Evropskoj uniji raste.
Koliko je vozača kamiona iz BiH u Sloveniji
Procjenjuje se da u Sloveniji radi nekoliko hiljada vozača kamiona iz Bosne i Hercegovine, a taj broj raste zbog nedostatka radne snage u EU. Prema izjavama iz transportnog sektora, trend odlaska vozača iz BiH traje već godinama, a Slovenija je jedna od glavnih destinacija. Ukupno, iz BiH je do sada otišlo oko 6.000 vozača kamiona, a značajan dio njih zapošljava se u slovenačkim transportnim firmama.
Svjesni nestašice vozača na tržištu rada, Sektor za promet Obrtničko-poduzetničke komore Slovenije (OZS) pozvao je ovog mjeseca predstavnike resornih ministarstava da ubrzaju procedure za zapošljavanje stranaca.
Kako piše Forbes Slovenija, pozivajući se na slovenačku novinsku agenciju STA, prevoznici su uvjereni da bi, po uzoru na Njemačku i Mađarsku, i Slovenija vanrednim mjerama mogla ubrzati zapošljavanje vozača iz trećih zemalja, kako bi strani vozač iz treće zemlje dobio jedinstvenu dozvolu najkasnije u roku od 15 dana. Blaž Cvar, predsjednik Privredne komore Slovenije, naglasio je da i druge industrije imaju manjak kadrova i da bi trebalo donijeti interventni zakon dok se ne donese sistemski.
– Najveći problem je što je potrebno četiri mjeseca da se utvrdi da li je ovaj vozač pogodan za međunarodni transport. Dajte nam mogućnost da zaposlimo osobu, a onda ćemo u roku od tri do četiri mjeseca obezbijediti svu dokumentaciju. Za to vrijeme ćemo takođe utvrditi da li je ovaj zaposleni pogodan za našu poziciju. Njemačka i Italija već imaju takvu praksu – rekao je Milan Slokar iz Trgovinsko-industrijske komore Slovenije (GZS).
Prosječna starost vozača 47 godina
Broj stranaca zaposlenih u Sloveniji nije zanemariv, on iznosi 16 odsto. Kao jedno od rješenja u ovoj zemlji se vidi i osnivanje kampusa u stranim zemljama preko kojih bi se dovodila radna snaga u Sloveniju, kroz njih bi se vršila selekcija radnog kadra u njihovim matičnim zemljama, čime bi se spriječilo da u Sloveniju dolaze radnici koji ne znaju da voze.