Bez rashoda za interventne mjere, koji se trenutno odnose samo na obnovu nakon poplava, manjak je dosegnuo 451 miliona eura, što je 65 posto više nego u istom razdoblju lani. Rast prihoda nakon usporedbe bez interventnih mjera iznosio je 6,1 posto, a prihodi su dosegli 3,28 milijardi eura. U međuvremenu su rashodi porasli za 10,8 posto na 3,73 milijarde eura, objavilo je fiskalno vijeće.
Prema objašnjenjima Fiskalnog vijeća, rast prihoda je u određenoj mjeri rezultat nekih privremenih čimbenika, dok je dinamika nekih važnih kategorija manja nego u razdoblju visoke inflacije. Visok rast rashoda na početku godine proizlazi iz većih kamata i nekih diskrecijskih razloga, dok posebice realizacija investicija i dalje značajno zaostaje za planovima zbog zastoja u korištenju europskih fondova i sustavnih nedostataka u njihovom planiranju i provedbi.
Strukturno najvažniji prihodi od poreza na dodanu vrijednost porasli su za 7,1 posto na nešto više od 1,29 milijardi eura, prihodi od poreza na dohodak smanjeni su za 0,9 posto na 558 miliona eura, a prihodi od poreza na dobit bili su 392 miliona eura, čak i ako se uzme u obzir privremeno viša porezna stopa u kontekstu financiranja poslijepoplavne obnove, veća za 26,4 posto.
Rastu su, prema pojašnjenjima Fiskalnog vijeća, vidljiviji doprinos pridonijeli prihodi od naknada za CO2, carina i priljeva iz fonda za razgradnju Nuklearne elektrane Krško, koji u apsolutnom iznosu predstavljaju relativno mali udio u ukupnim prihodima. S 80 miliona eura prihodi iz europskog proračuna bili su 54,5 posto manji u odnosu na isto razdoblje lani. Razlog je, smatraju u Fiskalnom vijeću, sporo povlačenje kohezijskih sredstava iz višegodišnjeg proračuna EU 2021.-2027., te visoka prošlogodišnja osnovica, kada su se još povlačila sredstva iz prethodnog višegodišnjeg razdoblja.