Ova praksa ne samo da predstavlja neefikasno korištenje resursa, već dodatno doprinosi globalnim ekološkim izazovima, uključujući emisiju stakleničkih plinova i prekomjerno iskorištavanje vode i energije.
Evropa u brojkama: Ogromni gubici hrane
U Evropskoj uniji svake godine završi na otpadu preko 88 miliona tona hrane, a zabrinjavajuće je što više od 50% tog otpada čine proizvodi koji su zdravstveno ispravni i mogli bi biti iskorišteni. To upućuje na problem ne samo u lancu opskrbe, već i u svijesti potrošača koji često kupuju više nego što im je potrebno.
Ramazan – period posta, ali i povećane potrošnje hrane
Ramazan, mjesec posta za muslimane širom svijeta, donosi specifične promjene u prehrambenim navikama. Iako je to period posta i suzdržavanja, istraživanja pokazuju da upravo tada dolazi do povećane potrošnje hrane. Iftari – večernji obroci nakon posta – često su bogati i raskošni, što dovodi do povećane potražnje za određenim namirnicama. Neke procjene pokazuju da se tokom ramazana na hranu troši više nego u bilo kojem drugom dijelu godine.
Problem bacanja hrane tokom ramazana
S obzirom na bogatu iftarsku trpezu, povećava se i rizik od bacanja hrane. Velike količine pripremljenih obroka često ne budu konzumirane u potpunosti, što doprinosi rastu prehrambenog otpada. Ovaj problem postaje još značajniji kada se uzme u obzir da se u mnogim dijelovima svijeta istovremeno milioni ljudi suočavaju s nestašicom hrane.
U islamskom učenju, briga o hrani i racionalno raspolaganje njome smatraju se dijelom ibadeta – vjerskog i moralnog činjenja dobra. Ograničavanje bacanja hrane ne samo da doprinosi održivosti, već i jača duh solidarnosti i dijeljenja, koji su osnovni principi ramazana.
Ekonomski efekti: Od rasta cijena do većih prihoda za industriju
Povećana potrošnja hrane tokom ramazana ima značajan ekonomski utjecaj, posebno na prehrambeni sektor. Trgovine, restorani i proizvođači bilježe porast prodaje, dok povećana potražnja za određenim proizvodima može rezultirati i rastom cijena. Iako ovaj period donosi ekonomske benefite, važno je pronaći balans kako bi se spriječilo nepotrebno bacanje hrane i osiguralo održivo upravljanje resursima.
Potrebna je svijest i odgovornost
Ramazan je mjesec duhovnog pročišćenja, solidarnosti i empatije, pa bi upravo on trebao biti prilika za promišljeniji odnos prema hrani. Održivo planiranje obroka, donacije viškova hrane onima kojima je potrebna i smanjenje nepotrebnog otpada trebali bi biti prioriteti, ne samo tokom ramazana, već i tokom cijele godine.
Globalna borba protiv bacanja hrane zahtijeva odgovornost svih – od proizvođača i distributera do krajnjih potrošača. Uz bolju organizaciju i podizanje svijesti, moguće je smanjiti rasipanje i osigurati da hrana dođe do onih kojima je najpotrebnija.