Ekonomija

Hercegovina postaje središte biodinamičke poljoprivrede, bez koje ni svijet nema budućnosti

Novi, specifičan pristup uzgoju hrane i upravljanju farmama na načelima holističkog promatranja prirode stiže i u naše krajeve. O kakvom pristupu je riječ?

FOTO: EASTAFRICAN-AGRINEWS
FOTO: EASTAFRICAN-AGRINEWS

Iako zvuči neskromno, ali mogu reći da Hercegovina polako i sigurno postaje središte biodinamičke poljoprivrede i visokokvalitetnih proizvoda. U skladu s tom činjenicom i našim poslovanjem u ovom dijelu koji se odnosi na Hercegovinu, mi se u potpunosti oslanjamo na domaće ljude, resurse i sve što nudi ovo podneblje. To znači da smo u cijelosti predani razvoju lokalne zajednice, ali i doprinosu ekonomiji Hercegovine. Dobrobiti našeg poslovanja vidljive su na svakom koraku. Zapošljavamo naše lokalne ljude, koristimo domaće sirovine i sve što radimo u službi je poboljšanja uvjeta i kvalitete življenja lokalnog stanovništva. Rekao bih da je riječ o poslovanju od kojeg korist imaju svi koji su uključeni u projekte poput Narentasa. Naš zadatak je povezati tradiciju i inovaciju i zasad nam ide prilično dobro – izjavio je nedavno mladi hercegovački poduzetnik i povratnik iz Njemačke Admir Rahimić za Forbes.

Poljoprivredni tečaj

Izraz biodinamičke poljoprivrede u BiH dosad je rijetko spominjan, pogotovo u medijima, pa kad netko dođe s bogatim iskustvom izvana, a opet mlad da ono što je naučio zna primijeniti i prenijeti, odmah se počne govoriti o tome. U stručnim objavama stoji da je biodinamička poljoprivreda specifičan pristup uzgoju hrane i upravljanju farmama, zasnovan na načelima holističkog promatranja prirode.

Koncept ovakve poljoprivrede utemeljio je filozof Rudolf Steiner 1924. godine, i to kroz seriju predavanja poznatu kao “Poljoprivredni tečaj”. Ideja tog pristupa je da se farmu promatra kao živ organizam, a svi elementi djeluju u nekoj savršenoj harmoniji, kombinacijom tla, biljki, životinja i ljudi. Da uzmemo jedan svjetski primjer ovakve vrste proizvodnje, otići ćemo do Francuske i slavne vinarije Domaine de la Romanée-Conti (DRC), koja ima neka od najcjenjenijih vina na svijetu, a vinogradima se upravlja prema strogim biodinamičkim načelima, potpuno se izbjegavaju sintetički pesticidi i gnojiva te se potiče biološka raznolikost u vinogradima, sade se različite biljke između redova vinove loze. Onda dolazimo do biodinamičkog mlijeka prepoznatljivog po svojoj čistoći i bogatstvu hranjivih tvari. Krave, koze, ovce… hrane se isključivo organski uzgojenim biljem i travama koji nisu imali dodira s pesticidima, ne smije im se davati genetički modificirana hrana. U svakom trenutku imaju pristup pašnjacima. Njihove farme zamišljene su kao zatvoreni sustavi gdje se zahvaljujući gnojivu stvaraju plodna tla. Koriste se i posebni biodinamički pripravci (ljekovita bilja, minerali) za jačanje tla i biljaka. Kad je u pitanju uzgoj voća i povrća visoke kvalitete biodinamičkim metodama, tu prednjači Italija. – Održivost, sposobnost očuvanja biološke raznolikosti i proizvodnja hrane iznimne kvalitete čine ovakav oblik poljoprivrede sve privlačnijim u svijetu suočenom s ekološkim izazovima i potrebom za obnovom tla – stav je stručnjaka.

Pročitajte još

U ovoj zemlji, i prema riječima mladog poduzetnika s početka priče, Hercegovina postaje središte biodinamičke poljoprivrede i kao njezini žitelji kojima je mnoštvo toga na raspolaganju moramo postati svjesni te činjenice. E, sad, što ako vam netko kaže da treba pripravak 500? Morate znati da je uloga ovog pripravka u biodinamičkoj poljoprivredi da poboljša korijensku aktivnost i mikrobiološku aktivnost poticanjem razvoja korisnih organizama u tlu. Smatra se osnovnim preparatom za poticanje plodnosti tla. Povećava aktivnost glista, bakterija te ostalih mikroorganizama i makroorganizama. Na tlo se nanosi u popodnevnim satima, nakon biodinamičkog miješanja od sat vremena. Prska se na vlažno tlo u krupnim kapima.

Poziv na buđenje

Tlo treba biti toplo, svakako s temperaturama višim od 5 °C pa je idealno razdoblje za nanošenje sredinom proljeća, navodi se. Sa strane smo izdvojili još pripravaka, a ovaj tekst je više poziv na buđenje jer poljoprivreda, osobito u Hercegovini, koja je još čista, na ovakav način itekako može funkcionirati.