Svaki ukliješten živac, napet mišić i upaljen zglob mogu uzrokovati bolove u donjem dijelu leđa. Kako bi bilo zanimljivije, uzroci mogu biti i udruženi.
Stoga nije neobično kako je dijagnostika križobolje složenija nego što se čini na prvi pogled. Simptomi i nalazi se često i ne preklapaju, o čemu ću pisati niže.
Bol u križima nije sve, znatno veći rizik predstavljaju prateći neurološki simptomi. Žarenje u leđima, trnci u nogama, slabost mišića, smanjen osjet kože u području genitalija, inkontinencija.
Srećom, u mnogim slučajevima bol u križima nije opasna. Idemo naučiti kada ne trebate brinuti, a kada se trebate pobrinuti za uspješno liječenje.
Navike koje su očigledni i manje očigledni uzroci križobolje
Krenimo od manje očiglednih.
Pušenje. Koliko god zvuči “kakve to ima veze”, pušenje je jedan od glavnih uzroka bolova u leđima. Pušenje ometa opskrbu diskova između kralježaka hranjivim tvarima, zbog čega oni ubrzano propadaju (degeneracija diska). Nikotin je jedan od vodećih uzroka degenerativne bolesti diska.
Više poznati uzroci.
Dugotrajno sjedenje. Prvenstveno vozači (zbog sila ubrzanja), slijede uredski radnici, te sjedenje u slobodno vrijeme. U trajnom zadržavanju položaja postupno se gubi motorička kontrola nad mišićima koji stabiliziraju kralježnicu. Rezultat je nestabilnost i biomehanički poremećaji. Prvenstveno spondilolisteza i hernija diska. Kod sjedenja najviše stradavaju L4/L5 i L5/S1 segmenti lumbalne kralježnice. Zahvaćeno područje je donji dio leđa sa širenjem bolova u noge.
Poslovi na kojima se dižu jako teški predmeti i gdje su radnici izloženi vibracijama. Nedovoljno kretanja (najobičnije hodanje sprječava križobolju ako hodate svaki dan). Debljina, a osobito pretilost. Kod debelih i pretilih osoba hidraulični prijenos sila preko intervertebralnih diskova je poremećen. Toliko da dolazi do pucanja vanjskog dijela prstena. To se stanje naziva hernija diska. Niska razina vitamina D ubrzava degeneraciju i.v. diskova. Što posljedično uzrokuje križobolju. Imate li manjak vitamina D, križobolja vam je zapravo najmanji problem. Test za vitamin D3 (25-OH) možete napraviti na uputnicu pa pođite k svojem liječniku (privatno košta oko 20€). Dugotrajna neispavanost nije uzrok, ali je amplifikator (pojačivač) bolova. Neispavanost ometa funkcioniranje dijelova mozga koji su zaduženi za obradu informacija i kontrolu boli, pa neispavani ljudi bol doživljavaju intenzivnije. Ova studija ukazuje kako je neispavanost značajan faktor kod križobolje.
Bol koja dolazi iz intervertebralnih diskova i zglobova u lumbalnoj kralježnici
Diskogena bol – intervertebralni diskovi (i.v. diskovi) nalaze se između kralježaka i amortiziraju sile u kralježnici. Vanjski dio diska sadrži receptore za bol. Kad je vanjski dio diska previše opterećen (debljina i sjedenje u preko 90% slučajeva) ovi receptori šalju bolne signale. Ova vrsta boli naziva se diskogena bol.Hernija diska – kad se sredina diska počne pomicati prema van to se naziva diskus hernija. Tako ispupčeni disk može pritiskati živce koji izlaze iz leđne moždine i/ili leđnu moždinu. O oba slučaja osim bolova imat ćete i neurološke simptome: žarenje u leđima, trnci u nogama, slabost mišića. |
Upala fasetnih zglobova – mali zglobovi koji povezuju kralješke, važni su za ograničavanje prevelikih pokreta kralježnice. Mogu biti upaljeni zbog sistemskih bolesti, degenerativnih promjena ili prevelikih opterećenja. Kad su upaljeni uzrokuju bolove u zahvaćenom području. Osim toga mogu upalom iritirati živce koji se ovdje nalaze. Kod pritiska na živce bolovi se mogu širiti i u noge. Zadebljanje žutog ligamenta – (lat. ligamentum flavum) koji povezuje lukove kralježaka. Naziv je dobio radi žućkaste boje koju ima zbog visokog udjela elastičnih vlakana (ligamenti su inače minimalno elastični). Zbog upale i degenerativnih promjena žuti ligament može biti zadebljan. Kada jest, vrši pritisak na leđnu moždinu (to se naziva stenoza spinalnog kanala i zadebljanje žutog ligamenta je samo jedan od uzroka). Time uzrokuje bolove, u ovom slučaju u donjem dijelu leđa, a uglavnom i neurološke simptome.
Mišići koji mogu uzrokovati bol u donjem dijelu leđa
Prije nego ih krenem opisivati zasebno, naglasit ću kako mišići djeluju zajednički kao sustav. To je važno imati na umu kod aktivnog pristupa liječenju križobolje – medicinskim vježbama i komplementarnim aktivnostima. Pojasnit ću niže.
Quadratus lumborum – postoje lijevi i desni i nalaze se duboko smješteni između donjih rebara i zdjelice. Bol u donjem dijelu leđa lijevo, ili bol u donjem dijelu leđa desno, vrlo vjerojatno dolazi iz jednog od ovih mišića. Bol samo s jedne strane dolazi zbog prenaprezanja jednog od njih, lijevog ili desnog. Najčešći uzrok je sjedenje s prekriženim nogama. Ostali uzroci su također navike kojima nesimetrično opterećujete ove mišiće. Bitno – kratkotrajna opterećenja nisu bitna, bitna su dugotrajna asimetrična opterećenja (kao npr. spomenuto sjedenje s prekriženim nogama). Postoje još dva uzroka boli u donjem dijelu leđa lijevo i boli u donjem dijelu leđa desno. To su bubreg (tada boli gornji dio lumbalnog dijela leđa) i jajnik (tada boli donji dio lumbalnog dijela leđa). Samo podsjetnik kako dijagnozu nikad ne trebate postavljati sami već trebate odraditi pregled. Mišići koji uspravljaju leđa (lat. erector spinae) – važni su kao što im ime govori, za održavanje uspravnog položaja. Protežu se duž cijelih leđa. Kada su oslabljeni ili je došlo do prenaprezanja, bolovi se prilično osjećaju u donjem dijelu leđa.Iliopsoas – mišić koji je po mnogo čemu toliko poseban da sam mu posvetio zaseban članak: Iliopsoas – mišić duše. U najkraćim crtama, kada je napet povlači lumbalnu kralježnicu u hiperlordozu što ima za posljedicu bolove u donjem dijelu leđa. Svakako predlažem da pročitate članak o njemu. Trbušni mišići – važan su dio stabilizacijskog sustava. Kada su preslabi, prejaki i nekoordinirani, uzrokuju bolove u donjem dijelu leđa, i puno više od toga. Ne bole sami trbušni mišići već zbog njihove nefunkcionalnosti dolazi do zamora leđnih mišića. Česta je greška raditi vježbe za jačanje trbušnih mišića. Oni su kao što sam napisao, samo dio skladnog sustava koji ide od glave i vrata do zdjeličnog dna. Jačanjem samo njih sigurno nećete riješiti križobolju. Štoviše, pretjerate li s “bildanjem” trbušnih mišića možete razviti hiperkifozu torakalne kralježnice i mnoge druge probleme.
Sistemske bolesti i ostali uzroci
Sistemske bolesti su one koje zahvaćaju brojne organske sustave ili cijelo tijelo. Kako je ovo članak o križobolji (lumbago), opisat ću najčešće sistemske bolesti koje uzrokuju i bolove u donjem dijelu leđa.
Artritis zglobova kralježnice. Artritis je naziv za upalu jednog ili više zglobova (lat. articulatio = zglob, -itis je sufiks koji označava upalu). Postoji preko 100 poznatih vrsta artritisa. Kod većine artritisa upala nije prisutna cijelo vrijeme već se pojavljuje i prolazi. Bol u donjem dijelu leđa intenzivnija je u fazama upale. Osim toga, upalne promjene uzrokuju oštećenja zglobova pa nešto manja bol može biti prisutna i nakon upalne faze. Vama je najkorisnije znati sljedeće. Upalne promjene suzbijaju se tjelesnom aktivnošću jer zglobna čahura tada proizvodi protuupalne supstance. Česta je zabluda da se s artritisom mora mirovati. Mirovanje rasplamsava upalu, kretanje ju suzbija. Ankilozantni spondilitis (Morbus Bechterew, Bechterewljeva bolest) je upalna bolest s okoštavanjem zglobova i kralježnice. Specifičan simptom je bol i zakočenost u donjem dijelu leđa ujutro nakon buđenja. Zapravo karakteristično je to vrijeme, ujutro, a zakočenost malo popusti s hodanjem. Možda je samo loš madrac, ali ako imate redovito bolove u donjem dijelu leđa nakon spavanja, obratite se za svaki slučaj liječniku. Osteofiti i disk osteofit kompleks. Osteofiti su koštani izdanci na rubovima kralježaka. Izgledaju kao trnovi ili stalaktiti koji idu u stranu. Kad se nalaze uz sam rub intervertebralnog diska to se naziva disk osteofit kompleks. Mogu pritiskati i oštetiti živce i okolna tkiva. Smatra se da su osteofiti funkcionalna adaptacija – tijelo ih formira u pokušaju da poveća stabilnost jer je primarna stabilnost loša i predugo traje. Još jedno stanje koje se vježbanjem može spriječiti. Spinalna stenoza tj. stenoza spinalnog kanala. Spinalni kanal je cijev koju formiraju kralješci kroz koju prolazi leđna moždina. Stenoza u doslovnom prijevodu znači sužavanje ove cijevi i otvora kroz koje prolaze živci (forameni). To uzrokuje pritisak na leđnu moždinu i spinalne živce zbog čega boli u donjem dijelu leđa, ako se stenoza nalazi ovdje. Više je uzroka stenoze spinalnog kanala. Najpoznatiji su degenerativne promjene i okoštavanje, upale struktura u ovom području, zadebljanje žutog ligamenta i diskus hernije koje su usmjerene prema spinalnom kanalu. Zbog pritiska na leđnu moždinu u pravilu su prisutni i neurološki simptomi. Kod lumbalne spinalne stenoze često su prisutni i grčevi u nogama koji popuštaju u sjedećem položaju. Spondilolisteza je pomicanje gornjeg kralješka u odnosu na donji. Ozbiljan je biomehanički poremećaj i traži uporno vježbanje određenih medicinskih vježbi kroz duži vremenski rok.Kompresivne frakture – zbog njih diskovi gube originalni oblik tj. postaju sabijeni. Zbog toga se događaju brojne kompenzacije i mišići se zamaraju brže. Zamor mišića se osjeća kao bol u leđima. Kompresivne frakture se događaju kod uznapredovale osteoporoze. Najčešće su upravo u lumbalnoj kralježnici koja nosi veći teret nego gornji dijelovi kralježnice. Naslijeđe tj. genetika. Postoji izraz “naslijedio sam slaba leđa”. Zvuči kao izgovor, ali nije besmisleno koliko se čini. Ono što se nasljeđuje je sklonost određenim bolestima kralježnice. Mnoge bolesti nabrojane u ovom članku su nasljedne. Unatoč tome, kod mnogih možete puno učiniti kako biste ih držali pod kontrolom. Ligamenti – čvrste vezivne trake koje dodatno stabiliziraju kralježnicu. Sadrže receptore za bol pa bol može dolaziti i iz njih.Ciste koje se nalaze unutar spinalnog kanala i u blizini spinalnih živaca. Ciste generalno nisu opasne. Jedino što je ovaj prostor uzak i sve što je viška uzrokuje pritisak, ili na leđnu moždinu, ili na spinalne živce. Taj pritisak onda uzrokuje bol. Uklještenje spinalnih živaca – spinalni živci izlaze iz leđne moždine. Uloga im je da vode motoričke i osjetne signale. Mogu biti ukliješteni čvrstim strukturama (disk, kralježak, osteofit), oticanjem struktura koje se uz živac nalaze (ligamenti, zglobovi), cistama ili spazmom mišića (piriformis sindrom). Kao što vidite, mnoga stanja opisana u ovom članku uzrokuju pritisak na spinalne živce. Uklještenje korijena živca naziva se radikulopatija. U pravilu je praćeno i neurološkim simptomima. Cauda equina sindrom – nastaje kada je pritisnut ili oštećen snop spinalnih živaca koji se spuštaju s dna leđne moždine. Bol u križima je intenzivna, ali vam je bol najmanji problem ako imate cauda equina sindrom. Veći problem su inkontinencija i gubitak osjeta u stražnjici, genitalnom području, mjehuru i rektumu. Bol koja originalno kreće iz organa trbuha i zdjelice – ali se širi i u donji dio leđa. Zvuči jednostavno za osjetiti odakle bol kreće, ali u stvarnosti uopće nije tako lako. U leđa se može širiti bol kojoj su primarni uzrok kamenci u bubregu, kamenci u žučnom mjehuru ili žučovodu, upala gušterače (pankreatitis), bolesti jajnika, grčevi u maternici, bolesti jednjaka, pa čak i infarkt. Bol u donjem dijelu leđa nakon ugradnje umjetnog kuka (endoproteza) – sasvim je uobičajena, osobito u prvih 6-8 tjedana od operacije. Umjetni kuk nema amortizacijska svojstva kao pravi. Zbog toga susjedni zglobovi, u ovom slučaju sakroilijakalni zglobovi, podnose više opterećenja. Možete osjećati bolove u donjem dijelu leđa, ali će se bolovi povući kada se tijelo adaptira na ugrađeni umjetni kuk. Rijetki uzroci, ali radije pođite na pregled kako biste mirno spavali:
Tumori u području lumbalne kralježnice. Pritiskom na spinalni živac ili leđnu moždinu uzrokuju bolove. Vide se magnetskoj rezonanci, pa je praktično odraditi ju ako bolovi ne popuštaju. Trihineloza – bole cijela leđa, a ne samo donji dio leđa. Mišja groznica – prvi simptom je upravo jaka bol u leđima zbog otkazivanja bubrega. Sumnjate li da ste bili u području gdje ima glodavaca koji prenose ovu bolest, bez odgode kontaktirajte liječnika.