Ova odluka, koja izaziva nevjericu i ogorčenje među građanima, samo je jedna od tema o kojima smo razgovarali sa Šerifom Špagom, šefom Kluba Stranke demokratske akcije (SDA) u Parlamentu BiH.
U intervjuu za Bosnainfo, Špago govori o ključnim političkim pitanjima, uključujući Dodikovu politiku, proces evropskih integracija, zapošljavanje u državnim institucijama i druge aktuelne teme.
Kako komentirate izjavu gospodina Milorada Dodika na sastanku BRICS-a u Kazanju da je BRICS jedina sigurna alternativa postojećem uređenju svijeta?
Špago: Vrlo je teško komentirati izjave gospodina Dodika, s obzirom na to da su često kontradiktorne. Jednog dana izjavljuje da je sve što je postignuto na putu BiH prema EU zasluga entiteta RS i vladajuće strukture u tom entitetu, te da je put RS i BiH ka EU neupitan. Sljedeći dan, međutim, tvrdi da BiH treba preispitati svoj stav prema EU integracijama i da bi trebala pratiti politiku Rusije i njezinih saveznika. Smatram da se njegova izjava može tumačiti na nekoliko načina. Prvi je njegov izraz odanosti predsjedniku Rusije, Vladimiru Putinu, te podanički odnos prema svim postupcima Rusije. S druge strane, izjava se može povezati i s financijskim problemima u entitetu RS, kao i pokušajem da se dođu do određenih kredita od zemalja članica BRICS-a.
Smatrate li da ovakvi potezi i izjave ukazuju na odustajanje od evropskog puta Bosne i Hercegovine?
Špago: Nisam siguran da je predsjednik entiteta RS ikada iskreno zagovarao evropski put BiH, a posebno to nije bio slučaj u posljednja dva mandata, otkako je u parlamentarnoj većini na nivou BiH, od 2019. godine do danas. Podsjetit ću da su predstavnici entiteta RS 2021. godine potpuno blokirali rad državnih institucija zbog donošenja Zakona o zabrani negiranja genocida od strane Visokog predstavnika. Također, vlast u entitetu RS, koju predvodi SNSD, donosi antievropske zakone (kao što su Zakon o neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH, Zakon o kriminalizaciji klevete u RS i drugi), kao i Zakone i Odluke koje podrivaju DMS (neprovođenje odluka Ustavnog suda BiH) te niz drugih aktivnosti koje blokiraju evropski put BiH. Nadležni organi BiH jasno su definirali svoje vanjskopolitičke ciljeve, a to su pristupanje EU i članstvo u NATO savezu. Dakle, Dodik i neki drugi politički akteri mogu samo usporiti integracije ovakvim i sličnim izjavama i postupcima, no time nanose štetu i građanima entiteta RS.
Na koji način ovakva politika utiče na privredu entiteta Republika Srpska, s obzirom na činjenicu da je ekonomska razmjena BiH najviše usmjerena ka zemljama EU?
Špago: Dovoljno je navesti podatke da više od 70 posto izvoza iz Republike Srpske ide u zemlje EU, dok izvoz u zemlje BRICS-a iznosi manje od 0,5 posto, te zaključiti da Dodikove izjave i politika SNSD-a u vezi s „okretanjem prema BRICS-u“ nemaju nikakvo zdravorazumsko obrazloženje niti ekonomsko utemeljenje u smislu jačanja privrede entiteta RS. Ova politika, zapravo, predstavlja sukob s Zapadom i poslušno slijeđenje smjernica iz Moskve, što na kraju negativno utječe na sve građane BiH, a posebno na one koji žive u entitetu RS. Ako se pogledaju investicije u BiH za 2024. godinu, među 12 najznačajnijih stranih investitora, nijedna kompanija nije iz zemalja BRICS-a; 11 kompanija dolazi iz zemalja EU, dok je jedna iz Velike Britanije.
Da li smatrate da je Dodikova politika prema međunarodnim asocijacijama dio šire strategije ili rezultat sankcija koje su mu nametnute?
Špago: Jasno je šta je cilj Dodikove politike – prije svega, secesija i odvajanje jednog dijela države BiH. Ove aktivnosti provodi uz maksimalnu podršku rukovodstva Republike Srbije, što je postalo posebno izraženo nakon donošenja zaključaka tzv. svesrpskog sabora iz juna ove godine. Sankcije su posljedica njegovih aktivnosti koje uključuju kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i rušenje ustavnog poretka BiH, kao i određenih koruptivnih radnji koje provode on i osobe bliske njemu i politici SNSD-a.
U svojoj analizi spomenuli ste praksu zapošljavanja po rodbinskim, lokalnim i stranačkim linijama u državnim institucijama. Koji su glavni uzroci ovog problema?
Špago: Nakon formiranja sadašnjeg Vijeća ministara, kao zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH, dobijao sam nezvanične informacije iz mnogih državnih institucija o nekontrolisanom zapošljavanju. To uključuje zapošljavanje velikog broja savjetnika, angažiranje osoba putem ugovora o djelu, prijem zaposlenika na određeno vrijeme, te „posušivanje“ tih ugovora putem konkursa na neodređeno vrijeme. Zbog toga sam postavio zastupničko pitanje, a na osnovu odgovora uradio analizu. Podaci iz analize su alarmantni: u prvih 13 mjeseci mandata ovog Vijeća ministara zaposleno je više od 1500 osoba, uglavnom u administraciji u 62 državne institucije, dok 12 institucija nije dostavilo podatke.
Ono što je posebno zabrinjavajuće jest to da se vrlo malo radilo na zapošljavanju novih kadrova u sigurnosnim agencijama, posebno u Graničnoj policiji, gdje je zbog nedostatka policajaca upitna kvalitetna kontrola državne granice. Osim toga, nezvanični podaci iz institucija ukazuju na postojanje stranačkih i rodbinskih veza zaposlenih sa rukovodiocima, iako je teško potvrditi ove informacije. Ipak, znam da se u pojedinim ministarstvima putem nadležnih organa provode provjere osnovanosti zapošljavanja.
Glavni uzroci ovih problema su, prije svega, kršenje zakonskih propisa od strane rukovodilaca, o čemu u gotovo svakom izvještaju upozorava Ured za reviziju. Također, postoji praksa „zahvaljivanja“ za glasove na izborima, što je bilo očito i na posljednjim lokalnim izborima, kada su pojedini ministri iz Vijeća ministara obećavali zapošljavanje u institucijama BiH u zamjenu za glasove svojih stranaka. Još jedan od ključnih uzroka je i to što se istrage ne provode, a odgovorne osobe ne bivaju kažnjene kada se utvrde nezakonita postupanja u procesu zapošljavanja.
Kako komentirate zapošljavanje savjetnika i visoke izdatke za ugovore o djelu, poput onih u Ministarstvu sigurnosti?
Špago: To je, po mom mišljenju, konkretan primjer koji bi trebalo ispitati nadležno tužilaštvo. Ovdje je očigledno da Ministar sigurnosti svom stranačkom kolegi dodjeljuje posao ugovorom o djelu u iznosu većem od 28.000 KM za izradu određene studije. Time je zaobiđen Zakon o javnim nabavkama, što je ozbiljan propust. Možda bi neki drugi pojedinac ili ustanova mogli izraditi istu studiju za znatno manji iznos. Ovaj slučaj ne smije proći bez reakcije nadležnih organa, jer takve radnje ozbiljno narušavaju princip transparentnosti i odgovornosti u javnim institucijama.
Koji bi konkretni koraci mogli biti poduzeti kako bi se spriječile zloupotrebe pri zapošljavanju i dodjeli ugovora o djelu?
Špago: S obzirom na trenutnu strukturu Vijeća ministara, teško je očekivati bilo kakve konkretne promjene, jer ova struktura ministara slijedi devizu “nije po zakonu, ali nama se žuri”, a ja bih dodao i “nama se žuri da u ovom mandatu uhljebimo svoje stranačke saradnike, prijatelje itd.”. Prethodni saziv Vijeća ministara BiH odobravao je sva zapošljavanja svojim odlukama, dok je sadašnji saziv prepustio rukovodiocima institucija da se utrkuju u zapošljavanju, naročito kadrova SNSD-a i HDZ-a.
Indikativno je da su ova zapošljavanja posebno narušila nacionalnu strukturu zaposlenih u ministarstvima i institucijama kojima rukovode kadrovi SNSD-a i HDZ-a, na štetu Bošnjaka i Ostalih.
Da li ste u svojim analizama otkrili obrasce koji ukazuju na povezanost ovakvog zapošljavanja sa zloupotrebama moći ili korupcijom?
Špago: Postoje indicije koje upućuju na mogućnost zloupotrebe moći i korupcije u procesu zapošljavanja. Moja analiza može poslužiti istražnim organima kao osnov za daljnje ispitivanje i siguran sam da bi se u određenim slučajevima, nakon provedene istrage i saslušanja, mogli utvrditi elementi krivičnih djela.
Kako komentirate odluku Vijeća ministara BiH o povećanju plata izabranim zvaničnicima za 300 KM?
Špago: Ova odluka predstavlja još jedan skandalozan potez, koji pokazuje da ovo Vijeće ministara djeluje u svom paralelnom svijetu. Povećanje osnovice za zaposlene u institucijama BiH, uključujući i izabrane i imenovane zvaničnike, za 300 KM, uz opravdanje da će doći do povećanja plata vojnicima, policajcima i drugim zaposlenicima sa najnižim koeficijentima za 40-50 KM, nije prihvatljivo. Ova odluka, zajedno s onom iz aprila 2023. godine koja je povećala plate zvaničnicima za oko 600 KM, ostavlja dubok trag u percepciji javnosti. Zanimljivo je da su iste političke stranke – Trojka, HDZ i SNSD – oborile prijedlog zakona Kluba SDA, koji bi spriječio ovakvo povećanje. Osnovica plata naravno treba pratiti rast cijena, ali to se mora odnositi na zaposlene s nižim koeficijentima. Vijeće ministara je, umjesto da uskladi svoje odluke sa zaključcima Parlamentarne skupštine BiH, ignorisalo te zaključke, čime su donijeli ovu odluku bez odgovarajuće zakonske regulative.
Smatrate li da je ovakva odluka opravdana s obzirom na ekonomsko stanje u zemlji i potrebe običnih građana?
Špago: Već sam rekao da je ova odluka skandalozna. Ona bi bila opravdana jedino pod uvjetom da se izmjenama zakona onemogući dalji rast plaća zvaničnicima. Ako je stvarno postojala namjera da se riješi pitanje plata zaposlenih u institucijama BiH na pravi način, prvi korak Vijeća ministara trebao je biti prijedlog zakona o „zamrzavanju“ rasta osnovice za zvaničnike. Tek nakon što se takav zakon usvoji, mogla bi se donijeti odluka o povećanju osnovice za stalne zaposlene, uključujući vojnike i policajce. Takođe, povećanje osnovice trebalo bi biti u skladu s zahtjevima sindikata, i to na iznos od najmanje 680 KM.
Kakve su šanse da zakon koji bi spriječio povećanje plata zvaničnicima bude usvojen u Parlamentu BiH?
Špago: Klub SDA je pravovremeno uputio prijedlog tog zakona, ali, nažalost, prilikom glasanja na 23. sjednici PD PS BiH održanoj 3.12.2024. godine, nije imao entitetsku većinu za hitni postupak. Međutim, očekujem da će na 24. sjednici PD PS BiH, koja je zakazana za 17.12.2024., zakon biti usvojen po hitnom postupku. Također, postoji mogućnost da će, prije usvajanja Budžeta institucija BiH za 2025. godinu, Zakon biti usvojen i u Domu naroda, jer opozicija sada ima većinu u tom Domu, a protivnici ovog Zakona, HDZ i SNSD, nemaju dovoljno ruku da ga obore. Dakle, realne šanse su da Zakon bude usvojen, čime bi bio onemogućen rast plata za zvaničnike. Nakon toga, prije usvajanja Budžeta za 2025. godinu, Vijeće ministara bi moglo korigirati osnovicu i povećati plate stalnim zaposlenicima.
Šta je po Vašem mišljenju potrebno da bi se postigla veća pravda u raspodjeli budžetskih sredstava unutar institucija?
Špago: Da bi se postigla veća pravda u raspodjeli budžetskih sredstava unutar institucija BiH, prvo je neophodno da povećanje Budžeta institucija BiH za svaku godinu bude usklađeno s povećanjem prihoda od indirektnih poreza. Nažalost, trenutno budžeti na nižim nivoima vlasti stalno rastu, dok je na državnom nivou to zanemarivo, a vlasti iz entiteta RS često opstruiraju ovaj proces.
Također, potrebno je smanjiti nepotrebne troškove unutar institucija, poput prekomjernog zapošljavanja, čega sam se već dotakao. Važno je smanjiti i izdatke za kirije rješavanjem trajnog smještaja institucija, uz racionalizaciju postojećih objekata, na primjer, korištenjem neperspektivnih vojnih objekata, a ne onako kako se to radi za zgradu UIO u Banjaluci.
Pored toga, treba smanjiti troškove tzv. reprezentacije, staviti pod kontrolu nabavku i korištenje službenih vozila, te analizirati i reducirati višegodišnje projekte. Na taj način, više sredstava moglo bi se izdvojiti za prioritetne oblasti kao što su odbrana i sigurnost, što je posebno važno u kontekstu trenutne geopolitičke situacije i globalnih ratnih sukoba.
Ko ili šta, po vašem mišljenju, trenutno predstavlja najveću prepreku procesu integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju?
Špago: Trenutna prepreka procesu integracije BiH u Evropsku uniju leži u sadašnjoj vladi koja je formirana sa minimalnom većinom u Parlamentu BiH, bez jasnog i konkretno definiranog plana za ispunjavanje 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije. Stranke Trojke su se prvenstveno fokusirale na izbacivanje SDA iz vlasti, iako je SDA bila pobjednik izbora 2022, što je rezultiralo prepuštanjem ključnih pozicija SNSD-u i HDZ-u. Ove stranke su postavile kadrove koji nisu u potpunosti sposobni da odgovore na izazove na putu ka EU.
Dodatno, SNSD i HDZ su se usmjerili na razmjenu pozicija i interesa, umjesto na stvaranje iskrenog dogovora i preciznog plana za evropski put BiH. Uslovi poput “vi nama poziciju direktora UIO, mi vama zakon na evropskom putu” i slično, jasno pokazuju nedostatak posvećenosti i stvarne želje za ubrzanjem procesa integracije. Nakon marta mjeseca, nije bilo značajnijih pomaka u ispunjavanju obaveza, a pregovori s EU ostaju zatvoreni.
Kako ocjenjujete trenutnu posvećenost Bosne i Hercegovine ispunjavanju reformi potrebnih za ulazak u Evropsku uniju, i koji bi konkretni koraci trebali biti prioritet vlastima u narednom periodu kako bi ubrzali taj proces?
Špago: Trenutna posvećenost vlasti BiH ispunjavanju reformi za pristup Evropskoj uniji je vrlo niska. Vlast nije u stanju da više od pola godine postigne dogovor o spisku reformi koje će omogućiti BiH pristup sredstvima iz Plana rasta za Zapadni Balkan. Pokušali su prebaciti odgovornost na kantonalne premijere SDA, iako je iz Brisela jasno stavljeno na znanje da je odgovornost isključivo na Vijeću ministara BiH, a ne na nekim radnim grupama koje odlučuju konsenzusom.
Postupci ministara iz SNSD-a, koji blokiraju rad Vijeća ministara, pokazuju da jedan dio parlamentarne većine nema iskrenu namjeru baviti se reformama potrebnim za ubrzanje evropskog puta BiH. Struktura Vijeća ministara u ovoj fazi teško može riješiti bilo koje pitanje od prioritetnog značaja za EU integracije, i bojim se da ćemo i naredne dvije godine svjedočiti samo obećanjima i hvalisanju bez stvarnih pomaka u ispunjavanju prioriteta.
Prioriteti za ubrzanje integracija su već jasno definirani, no potrebna je politička snaga i odlučnost da bi se donijele neophodne odluke koje će biti u interesu svih građana BiH. Posvećenost aktuelne vlasti i Vijeća ministara evropskom putu najbolje ilustrira nedavni diplomatski fijasko s otkazivanjem Samita u Neumu. Ova situacija pokazuje da se Vijeće ministara više bavi privatnim interesima i tenderima u kojima prioritet imaju kumovi, dok je evropski put BiH u drugom planu.