Rukovodioci se žale na obim birokratije uključujući dugotrajne postupke odobravanja za nove firme i relativno sporo kretanje prema digitalizaciji – u najvećoj evropskoj ekonomiji, koja od 2018. ima slabije rezultate od drugih zemalja iz eurozone.
“Veliki obimi troškova uzrokovanih birokratijom ilustriraju koliko su hitno potrebne reforme”, navodi u izvještaju Oliver Falck, direktor Ifo centra za industrijsku organizaciju i nove tehnologije: “Troškovi nečinjenja su ogromni kada se mjere u odnosu na neiskorišteni potencijal rasta koji proizlazi iz smanjenja birokracije.”
Ifo je saopćio da je identificirao zemlje koje su uvele reforme za smanjenje birokratije, pratio njihov ekonomski razvoj tokom vremena i to upotrijebio za procjenu onoga što je Njemačka propustila propuštanjem sličnih promjena.
“Ako bi Njemačka sustigla Dansku u pogledu digitalizacije javne uprave, njena bi ekonomska proizvodnja bila 96 milijardi eura veća godišnje”, rekao je Falck, prenosi Fena.
Njemačka vlada donijela je zakon u septembru koji je trebao smanjiti birokratiju, kao dio paketa za rast s 49 mjera čiji je cilj ubrzati posrnuli ekonomski rast.
Poslovna udruženja tada su saopćila da je inicijativa u dobrom smjeru, ali nedovoljna za povećanje konkurentnosti.
Birokratija je u svim istraživanjima HGK u posljednje dvije godine navedena kao najveći problem poslovanja.
“Svi zahtjevi za verifikaciju i dokumentaciju, obaveze izvještavanja i statistički izvještaji, sve stalne izmjene zakona, zahtjevi za zaštitu podataka i dugotrajni administrativni postupci moraju se pomno ispitati, značajno pojednostaviti i u nekim slučajevima potpuno ukinuti u Berlinu i Bruxellesu”, navode se se u izvjrštaju riječi Manfreda Goessla, izvršnog direktora iz Industrijske i trgovačke komore za München i Gornju Bavarsku.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.