Docent dr. Alen Pilav, bivši v.d. generalnog direktora Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS), uputio je pismo Privremenom Upravnom odboru KCUS-a i federalnom ministru zdravstva Nediljku Rimcu u kojem traži da se okonča konkursna procedura izbora generalnog direktora ove institucije, koja je započela u novembru prošle godine.
– Obzirom da sam već dugogodišnji zaposelnik KCUS sa višedecenijskim specijalističkim i subspecijalističkim stažom, te da sam od novembra 2023. godine pa do maja 2024. godine obavljao dužnost VD generalnog direktora KCUS u kojem periodu sam imao priliku da se detaljno upoznam sa nagomilanim problemima i okolnostima u kojima posluje KCUS, smatram se pozvanim da ukažem na nedopustivost postojeće situacije u kojoj, unatoč nespornim činjenicama da prvorangirani kandidat nije dobio nephodnu saglasnost zbog nekoliko razloga navedenih od strane ministarstva a da su na rang listi još dva kandidata koji ispunjavaju neophodne uslove, konkursna procedura odnosno imenovanje generalnog direktora KCUS još uvijek nije okončano. U prilog navedenom ističem da, po mom mišljenju, ne postoji niti jedna objektivna okolnost koja onemogućava nastavak procedure i imenovanje generalnog direktora u skladu sa utvrđenom rang listom i važećim propisima – navodi dr. Pilav u pismu u koje je SB imala uvid.
ZAŠTO SE NE PRIMJENJUJE ZAKON
On dalje podsjeća na odredbu člana 12. stav 3. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije BiH (Sl. Novine FBiH broj: br. 12/03 i 34/03) koja decidno propisuje postupak u slučaju kada se, iz bilo kojeg razloga, ne može izvršiti imenovanje prvorangiranog kandidata: „Nakon što komisija za izbor dostavi prijedlog rang-liste kandidata odgovornom javnom službeniku on će, osim ako ima opravdane razloge (s dokazima koji to potvrđuju) da vjeruje da principi i procedure utvrđeni ovim zakonom nisu ispoštovani ili da bi imenovanje bilo kojeg od kandidata s predložene liste s užim izborom dovelo do sukoba interesa, osigurati da se izvrši konačno imenovanje kandidata koji je prvi na rang-listi u skladu s postojećim zakonima, pravilima i propisima. Ukoliko se ne može izvršiti konačno imenovanje kandidata koji je prvi na listi zbog bilo kojih 3 razloga navedenih u ovom stavu, kandidati koji su rangirani kao slijedeći na listi s užim izborom bit će razmatrani za imenovanje.“
– Dakle, zakon ne predviđa mogućnost poništenja i ponovnog raspisivanja oglasa, već obavezuje organ nadležan za izbor kandidata da okonča proceduru izbora razmatranjem sljedećeg na listi najbolje rangiranih kandidata. Stoga, cijenim osnovanim i potrebnim, prije svega zbog općeg interesa korisnika usluga KCUS a potom i zbog interesa osnivača KCUS kao i zaposlenika KCUS da se opisana situacija riješi u najkraćem mogućem roku na zakonit način. Pored toga, postoji i moj interes kao drugorangiranog kandidata da ostvarim zakonsko pravo stečeno prijavljivanjem na konkurs te rangiranjem na drugo mjesto – ističe Pilav u dopisu članovima UO KCUS-a i ministru Rimcu.
Na kraju je naglasio “da bi bilo neprihvatljivo, istekom mandata sadašnje VD (prof. dr. Hajrije Maksić, op.a.), ponovo imenovati VD jer za takvo postupanje nema ni zakonskih ni drugih opravdanih razloga te bi se takvo eventualno postupanje moglo smatrati svjesnim odugovlačenjem trajnijeg i kvalitetnog uspostavljanja rukovođenja KCUS-a, a također bi predstavljalo i povredu mojih prava stečenih u konkursnoj proceduri.”
Podsjetimo, prof. dr. Ismet Gavrankapetanović kojeg je Komisija ocijenila kao prvorangiranog kandidata ni nakon godinu dana nije preuzeo tu funkciju, jer je ministar Rimac odbio dati saglasnost na njegovo imenovanje zbog nepotpune dokumentacije koju je Gavrankapetanović predao na konkursu. U međuvremenu, troje kandidata koji su se pored Gavrankapetanovića prijavili na konkurs za generalnog direktora (Mevludin Mekić, Alen Pilav i Sanela Salihagić) slali su brojne urgencije prema privremenom Upravnom odboru KCUS-a i Vladi Federacije BiH upozoravajući na nezakonito djelovanje u ovom postupku. Zbog razvlačenja konkursne procedure, Mevludin Mekić je u maju ove godine najavio i podnošenje prijava za zloupotrebu položaja protiv članova Privremenog Upravnog odbora.
– Tri puta sam upozorio UO da treba da radi po zakonu. Upozorio sam Vladu FBiH da treba da rade po zakonu. Ono na čemu insistiram to je zakon i samo zakon. UO KCUS-a je dužan da radi po zakonu. Međutim, on to ne radi. Šest mjeseci dezavuišu javnost, ne završavaju konkursnu proceduru. Zloupotrebljavaju položaj – rekao je Mekić.
NiP NE ODUSTAJE OD GAVRANKAPETANOVIĆA
Stranka Narod i pravda (NiP) i dalje ne odustaje od imenovanja Ismeta Gavrankapetanovića za prvog čovjeka KCUS-a iako se već mjesecima praktično nalaze u bezizlaznoj situaciji. Kako smo objavili prije tri dana, najnoviji plan je da Gavrankapetanović u Općoj bolnici „Prim.dr. Abdulah Nakaš“ podnese ostavku na direktorsko mjesto i potom pređe na KCUS, tačnije na Kliniku za ortopediju gdje je i ranije bio zaposlen. Nakon toga, plan je da Gavrankapetanović bude imenovan za v.d. generalnog direktora KCUS-a jer za to nije potrebna saglasnost resornog ministra, već samo odluka Upravnog odbora. Gavrankapetanović bi tom odlukom bio imenovan za v.d. na period od šest mjeseci, ali postavlja se pitanje šta nakon toga…
Administrativno bi se njegov mandat kao v.d. generalnog direktora mogao produžiti i nakon isteka tih šest mjeseci, iako je ovakvo rješenje pravno krajnje diskutabilno. Prof. dr. Hajrija Maksić, koja je za vršioca dužnosti generalnog direktora KCUS-a imenovana u maju ove godine na tri mjeseca, i dalje je na toj funkciji premda joj je mandat formalno istekao, i to na osnovu Odluke o imenovanju u kojoj je navedeno da će ona taj posao obavljati „na period od tri mjeseca, odnosno do okončanja postupka izbora Generalnog direktora“. Na sličan način bi se mogao „razvući“ i mandat Gavrankapetanovića kao budućeg vršioca dužnosti. Međutim, pitanje je hoće li to biti izvodivo s obzirom da je dr. Alen Pilav, koji je bio v.d. generalnog direktora KCUS-a prije Hajrije Maksić, nakon šest mjeseci praktično izbačen iz fotelje uz obrazloženje uprave KCUS-a da mu se mandat po zakonu ne može obnoviti.