Svijet

Konaković u Lozani na Konferenciji o protuminskom djelovanju u Ukrajini

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković učestvuje na Konferenciji o protuminskom djelovanju u Ukrajini (Ukraine Mine Action Conference UMAC2024), koja se održava u Lozani, Švicarska.

FOTO: MVP BIH
FOTO: MVP BIH

U okviru prvog dana Konferencije ministar Konaković je, uz obraćanje, moderirao panel pod nazivom“Važnost partnerstva i razmjene znanja i iskustava”. Panel je bio fokusiran na partnerstva koja nadilazetradicionalne odnose donatora i korisnika humanitarnog protuminskog djelovanja s ciljem istraživanjakako protuminsko djelovanje integrirati u šire napore oporavka, s naglaskom na Ukrajinu, te značajumeđunarodne saradnje u tom procesu.

U svom obraćanju ministar Konaković je istaknuo da je Bosna i Hercegovina, unatoč snažnim naporimaproteklih decenija, još uvijek jedna od zemalja najzagađenijih minama ali i najteže pogođenih u regiji.Podsjetio je da je područje BiH bilo zasuto sa oko dva miliona nagaznih mina i drugog eksploziva. Dodaoje da je uslijed minskih djelovanja hiljade ljudi ubijeno i ranjeno u našoj zemlji, što je predstavljalo velikuprepreku u procesu izgradnje mira, povratka izbjeglica, slobodi kretanja i poljoprivrednoj proizvodnji.

Tačnije, od 1996. do danas, 1781 osoba u Bosni i Hercegovini je stradala od nagaznih mina i drugiheksplozivnih sredstava zaostalih iz rata, od toga je bilo 624 smrtnih slučajeva, među kojima je 251 dijete.Kad je riječ o kontaminiranosti, naglasio je da i nakon tri decenije od završetka agresije Centar zauklanjanje mina u Bosni i Hercegovini upozorava da je još oko 832 km2 zemljišta minski sumnjivo ipotvrđeno opasno područje. Ministar je ocijenio da ključnu ulogu u našoj zemlji u identifikaciji i čišćenjumina te eksplozivnih ostataka iz rata (ERW) imaju međunarodna zajednica i organizacije, EU, NATO iOSCE.

FOTO: MVP BIH
FOTO: MVP BIH

Što se tiče međunarodnih obaveza, Bosna i Hercegovina je među državama koje aktivno rade naimplementaciji Konvencije o zabrani upotrebe, skladištenja, proizvodnje i transfera protupješačkih mina injihovog uništavanja, koju je potpisala 1999. godine, a ratificirala godinu kasnije. Pozvao je na poštivanje iprovedbu postojećeg međunarodnog humanitarnog prava i izrazio zabrinutost zbog teških napada na škole i bolnice u Gazi, ubijanja djece i rata u Ukrajini. Konaković je poručio da ti napadi moraju prestati, a civili i djeca, koji su najranjiviji, moraju dobiti zaštitu kakvu zaslužuju naglasivši da će Bosna i Hercegovinanastaviti podržavati humanitarne akcije u Ukrajini, kao i u drugim pogođenim zemljama širom svijeta. Nakraju je zaključio da svi moramo braniti temeljna načela međunarodnog humanitarnog prava, načelarazlikovanja, predostrožnosti i humanosti.

Na panelu su uz ministra Konakovića učestvovali podsekretar UN-a i zamjenik upravitelja Razvojnogprograma Ujedinjenih naroda (UNDP) Haoliang Xu, šef Službe za instrumente vanjske politike Europskekomisije Peter M. Wagner, zamjenik ministra unutrašnjih poslova Ukrajine Bohdan Drapiatyi, direktoricaza humanitarna pitanja u Ministarstvu vanjskih poslova Danske Birgitte Nygaard Markussen i generalnidirektor Programa za mir i sigurnost Global Affairs Canada Mark Glauser.

Cilj konferencije, koju je organizirala Švicarska Konfederacija s Ukrajinom, je istaknuti ključnu važnosthumanitarnog razminiranja kao dijela društvenog i privrednog oporavka Ukrajine. Konferencija je okupilapredstavnike vlada, međunarodnih organizacija, humanitarnog razminiranja, civilnog društva i akademskezajednice iz više od 60 zemalja. Predviđeno je da se na kraju Konferencije usvoji završni dokument podnazivom “UMAC2024 Lausanne Call for Action”.